POGLED ISKOSA - Skulptura i iskon
Zoran Maleš (Beograd, 1962) poznat po animalistici za koju je dobijao nagrade, monumentalnoj, kamernoj, portretskoj i spomeničkoj plastici, početkom aprila ima izložbu u Kući Đure Jakšića.
Zoran Maleš, "Glava konja"
Reč je o klasičnoj realističkoj skulpturi, redefinisanoj ekspresivnim deformacijama i nebavljenju neljudskim vidovima minimalističke skulpture. Važan kompozicioni momenat u nastanku i izgledu njegovih radova je istraživanje estetike punog i praznog, svetla i senke, lakog i teškog, pokreta i tla. On pri tom nikada ne gubi osećaj za precizno izveden detalj i u celini izgled realističke forme. To je svet života, povratka prirodi, životinjama i izvornim osećanjima, organski po zamisli, nastanku i krajnjem rezultatu; povod je u prirodi, ili je ona apsolutizovana u vidu samo jedne forme i jedne ideje: talasa. Talas je sveopšti imenitelj za prirodne procese rasta, uspona i opadanja, konceptualni izraz ideje organskog. Maleš u svojim ostvarenjima često naglašava dinamički momenat, pokret, napetost, hrljenje i kretanje, što u tako statičnoj umetnosti kakva je skulptura ne samo da nije mnogo uobičajeno već je i najteže za postizanje. Čovek je razapet i izvijen u nastojanju da dohvati nedohvatljivo. I na nivou same izvedbe možemo pratiti dinamizam - u kontrastu grube i glatke, rustične i precizno obrađene površine i mase. Neke od tih masa kao da su naizgled samo nabacane, sumarno opisuju oblik, npr. medveda, međutim, njihova snaga je izvorna i ekspresivna nalik neolitskoj umetnosti lovaca, koja je nenadmašna po živosti. Ima nečeg iskonskog u Malešovoj skulpturi, drevnog, što izmiče postmodernom i postindustrijskom vremenu i to publika nepogrešivo prepoznaje kao vid čiste likovnosti. Neke forme su aspurdne, kao rogovi kozoroga u odnosu na njegovo mršavo, tanko telo, ali ističu iracionalni momenat rogova, kao što je kod ptica kljun racionalni deo, posebno vidljiv na Malešovim glavama orlova i papagaja. Nikada mu ne nedostaju dramatičnost i osećajnost, po čemu je bez premca u našoj novijoj skulpturi.
Skulpture nazvane "Apstrakcija Talas" svojim su amplitudama najnižeg i najvećeg, gornjeg i donjeg odstupanja od osnove i ravnoteže, sačinjene od više talasastih formi upredenih u jednu veliku, ili od dva talasa koji se sustižu. Reč je i o ovaploćenju ritma, kao večnog i univerzalnog kretanja u prostoru i vremenu, prirodnog i kosmičkog načela. Studiravši i fiziku pre Fakulteta primenjenih umetnosti Zoran Maleš je upoznao šta je talas na raznim nivoima i ovakve skulpture su sažetak njegovih likovno-naučnih saznanja. Ovaj opus možemo razumeti kao realistički, romantičarski, ekspresionistički ili apstraktan, on to jeste i istovremeno, bez stilskih ograničenja, jer je reč o celovitom umetniku, koji ne zna za podele umetnosti na staru i novu, već samo na dobru i lošu.
PUTIN PISAO VUČIĆU: Poželeo mu zdravlje i uspehe, a građanima Srbije sreću i prosperitet
PREDSEDNIK Aleksandar Vučić primio je danas čestitku predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina povodom Dana državnosti Republike Srbije, u kojoj mu je ruski lider poželeo zdravlje i uspehe, a građanima Srbije sreću i prosperitet, saopštila je danas Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
13. 02. 2026. u 12:40
STRADALI MLADIĆ SIN POZNATOG MUZIČARA: Novi detalji nesreće u Sarajevu
ERDOAN Morankić (23), koji je stradao u tramvajskoj nesreći u Sarajevu, sin je poznatog muzičara iz Brčkog Armana Morankića, piše portal sarajevskog Avaza.
13. 02. 2026. u 12:05
BOMBA, AUTOMAT I CRNA BERETKA: Hrvatski gradonačelnik se maskirao u Tompsona iz "Čavoglava" - pored njega i "Plenković" i "prvi čovek Zagreba
DANAS je u Svetoj Nedelji održan karneval Fašnik, a na pozornicu se popeo i gradonačelnik ovog mesta Dario Zurovec koji je bio obučen kao kontroverzni hrvatski pevač Marko Perković Tompson koji je poznat po svojim proustaškim stavovima i pesmama.
14. 02. 2026. u 14:35
Komentari (0)