ZNAČAJNA KOLEKCIJA PRVI PUT U SRBIJI: U Vršcu otvorena izložba "Sjaj ruskih slikara" Vladimira Pešića
BEOGRAĐANIN Vladimir Pešić, poznati kolekcionar ruskih antikviteta i, pre svega, dela ruskih likovnih umetnika koji su u nekom momentu živeli i stvarali na prostoru Kraljevine Jugoslavije, delove svoje bogate zbirke više puta je izlagao u Moskvi i širom Evrope, a sada je rešio da to prvi put učini i u svojoj Srbiji.
Foto J. J. Baljak
U Gradskom muzeju u Vršcu otvorena je za vikend dugo pripremana izložba "Sjaj ruskih slikara", a postavka se sastoji od 29 vrednih slika i šest ikona.
Pešić je za prvo izlaganje u Srbiji izabrao baš Vršac, jer iz tog južnobanatskog grada potiče njegov deda po majci. Takođe, u Vršcu je posle Oktobarske revolucije živeo i stvarao jedan od najpoznatijih i najtraženijih ruskih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka, Nikolaj Dmitrijevič Kuznjecov (1850-1929), kojeg i on lično mnogo ceni. Izložena su četiri njegova portreta, kao i dela još devet umetnika.
Foto J. J. Baljak
- Za ovu izložbu sam se pripremao deset godina. Nije bilo u pitanju samo vreme koje sam morao da izdvojim za njenu realizaciju, već je trebalo prikupiti i dovoljno odgovarajućih slika, naročito zato što sam ovom izložbom želeo da predstavim ruske slikare koji su stvarali u Banatu. Osim Kuznjecova, tu su i dela Vladimira Pavloviča Zelinskog, koji je živeo u Ruskom celu kod Kikinde, i Aleksandra Ivanoviča Lažečnikova iz Zrenjanina - otkriva Pešić za "Novosti".
Foto Privatna arhiva
Želja mu je, kaže, da slične izložbe realizuje i u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu.
- Sadržaj tih postavki bio bi drugačiji, tematski približen gradu u kojem se izložba održava - obrazlaže naš sagovornik.
Foto Privatna arhiva
Nikola Kusovac, muzejski savetnik u penziji, ocenjuje da sve to što Pešić radi, počev od stvaranja impresivne umetničke zbirke o "svom ruhu i kruhu", bez ičije pomoći sa strane, predstavlja putokaz našoj državi, odnosno njenim institucijama zaštite kulturno-umetničkog nasleđa.
- Vođen neizmernom ljubavlju, Pešić je preuzeo ulogu jedne specijalizovane muzejsko-galerijske ustanove. U skladu sa uloženim trudom, sticanjem znanja, upoznavanjem naučne i arhivske građe, ispitivanjem stanja na tržištu umetnina i antikviteta, naravno i prema sopstvenim materijalnim mogućnostima, vremenom su počeli da se naziru oblici jedne po svim odlikama značajne i osobene umetničke zbirke. Upravo ova izložba u Vršcu na najbolji način svedoči o njenim ostvarenim dometima - ističe Kusovac.
Foto Privatna arhiva
U vršačkom muzeju najavljuju da će već iduće godine, u saradnji sa Pešićem, prirediti i zajedničku izložbu povodom stogodišnjice prve izložbe Nikolaja Kuznjecova u Vršcu.
Foto Privatna arhiva
NASLEĐE OD OCA
VLADIMIR Pešić je ljubav prema umetnosti i ruskom likovnom stvaralaštvu, stekao uz oca Dušana Pešića, čuvenog dopisnika "Politike" iz Moskve. Prvu sliku je kupio 1989. u jednom moskovskom komisionu, a danas je ugledni član Međunarodne konfederacije kolekcionara, antikvara i art dilera Rusije i bivših sovjetskih republika, kao i Društva antikvara Srbije.
Preporučujemo
„SJAJ RUSKIH SLIKARA“ U VRŠCU: Kolekcionar Vladimir Pešić prvi put izlaže u Srbiji
23. 01. 2022. u 10:06
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)