NEOPHODNO JE PODMLADITI MUZEJ: Marijana Kolarić, direktorka MSU o novom paviljonu, zapošljavanju, otkupu, programu...

Miljana Kralj

24. 08. 2021. u 13:43

VELIKOM izložbom Vladimira Veličkovića, Muzej savremene umetnosti zakoračiće u novu sezonu, a ova dugo čekana postavka će, prema rečima direktorke Marijane Kolarić, na reprezentativan i nov način predstaviti opus francuskog i srpskog akademika, naše u svetu najveće slikarske i umetničke figure u drugoj polovini prošlog veka.

НЕОПХОДНО ЈЕ ПОДМЛАДИТИ МУЗЕЈ: Маријана Коларић, директорка МСУ о новом павиљону, запошљавању, откупу, програму...

Foto B. Janjić

Biće to veliki izazov, kako kaže u razgovoru za naš list. Ali, ne i jedini koji će se ove jeseni naći pred kulturnom institucijom čije kormilo je preuzela. Čeka ih revizija kolekcije, nova sistematizacija radnih mesta, otkup...

Iako posle šest meseci drugačije sagledava stvari nego kada je konkurisala za ovu dužnost, tvrdi da neće odustajati od plana koji je predložila Upravnom odboru, ma koliko ponekad teško deluje njegova realizacija, jer smatra da nije preambiciozan i neizvodljiv u četvorogodišnjem periodu.

- Prvi utisak jeste da je institucija mnogo sporija nego što sam mislila - priznaje sagovornica. - Verovatno je to normalno, samo će meni trebati vremena da se priviknem na sve procedure. Trenutno se dosta bavimo internim aktima, kako bismo stvorili jedan kvalitetniji, efikasniji tim. Sistematizaciju radnih mesta trebalo bi da završimo do kraja godine.

Prema rečima sagovornice i u trenutoj sistematizaciji postoji veći broj radnih mesta, od broja zaposlenih:

- Svi sektori rade na ivici snage, od stručnog kustoskog tima do obezbeđenja. Reč je o starijem kolektivu, ljudi odlaze u penziju. U tehničkoj službi, recimo, je prosek godina oko pedeset. Otkako sam ovde, penzionisali su se i sekretar i šef računovodstva, a odlazak iz muzeja najavio je i šef kustosa Zoran Erić.

Bilo bi zato, kako naglašava sagovornica, bitno da im Ministarstvo kulture i informisanja uvaži potrebe, čime bi se otvorila nova radna mesta i mladima pružila mogućnost da uče od stručnih i iskusnih kolega.

- Rekonstruisana zgrada na Ušću, zaista jeste veliki objekat, sa odličnim uslovima za rad i čuvanje eksponata, ali ma koliko to čudno i paradoksalno zvučalo, u njoj postoji manjak prostora - dodaje Kolarićeva.

- Mi, recimo, nemamo magacinski prostor, a muzej ima mnogo opreme, mobilijara: pokretnih zidova, štendera, polica... koje negde treba skladištiti. Iskoristili smo da taj problem rešimo u okviru javnog poziva za idejno rešenje multifunkcionalnog paviljona, u kome će se naći restoran, kafe i suvenirniica.

U drugoj fazi radova, tu će biti napravljen i magacin koji bi bio pod zemljom, kako se ne bi narušavala vizura oko muzeja.

PORŠE Instalacija Ervina Vurma, Foto EPA

U svoj program kojim je konkurisala za mesto direktora MSU, Marijana Kolarić je stavila i reviziju zbirke i pre nego što je donet zakon o muzejskoj delatnosti:

- Iznenadilo me je kada sam shvatila da u MSU od osnivanja nije urađena revizija, iako su se popisi dela redovno radili - otkriva sagovornica.

- Ali, mi kao ustanova nismo jedinstven slučaj u tom smislu. Sada smo sproveli jedan vanredni popis svih dela i imovine celog muzeja, pa ćemo reviziju započeti od jeseni, uporedo sa vraćanjem svih dela, koja su izneta iz muzeja zbog rekonstrukcije. MSU, inače, ima jako dobru dokumentaciju, odlično sređenu arhivu, koja će cela biti digitalizovana.

Tako se nadam da ćemo reviziju brzo i uspešno sprovesti.

Kako nam otkriva, do kraja septembra biće završena i procedura otkupa novih dela, za šta na raspolaganju imaju budžet od 10 miliona dinara. Krajem jula ministarstvu kulture predali su i plan i program rada za naredne tri godine:

- Ako nam se to usvoji, dogodine ćemo prvo ugostiti kompleksnu izložbu jednog od svetski najpriznatijih umetnika srednje generacije, Austrijanca Ervina Vurma, u celom prostoru muzeja, a na jesen i veliku izložbu Mrđana Bajića. U Salonu, koji prati nove tendencije, izlagaće umetnici mlađe generacije, dok ćemo se u Galeriji-legatu Zorić-Čolaković "poigrati" samom kolekcijom MSU, na nekoliko izložbi koje će se baviti legatima koje muzej poseduje.

Vremena nisu zgodna za ambiciozne projekte, kaže, ali nikada nisu idealna:

- Za razliku od drugih zemalja, za Srbiju je tipično da ljudi rade maksimalno u uslovima u kojima su. To je naša prednost, jer na ograničenja ne gledamo kao na prepreke, nego kao na izazove, koje treba prevazići - zaključuje Marijana Kolarić.

Foto D. Milovanović

Stalna postavka 2023.

SLEDEĆA godina će prema rečima sagovornice biti i u znaku obeležavanja stogodišnjice rođenja osnivača MSU - Miodraga B. Protića, a otvaranje stalne postavke planiraju za 2023. godinu, kada završe reviziju:

- Mi ćemo je tako zvati, iako je sam termin stalne postavke već prevaziđen, zato što muzej stalno upotpunjuje svoju kolekciju i s vremena na vreme treba pokazati šta je tu novo što je ušlo - zaključuje sagovornica.

Bijenale u Veneciji

VOLELA bih da se organizacija nastupa naše zemlje na Bijenalu u Veneciji vrati pod okrilje MSU - ne krije direktorka ove institucije.

- To je najlogičnije i najbolje za naš paviljon, ali i za muzej. Čekamo da vidimo kako Ministarstvo kulture i informisanja planira taj događaj, da li će biti raspisan konkurs, ili će izabrati instituciju kojoj će poveriti taj posao.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili