POGLED ISKOSA - Crtežom protiv korone
POSTOJE različiti vidovi otpora zlu, neumitnosti sudbine i okolnostima u vremenu. Poučan je primer Ive Andrića.
Foto privatna arhiva
Kao ambasador u Berlinu 1941. godine, ukidanjem te ambasade, on izlazi iz svoje rezidencije okružene ogromnim parkom, sa poslugom, odbija predlog da otputuje u Švajcarsku i nastavlja vozom u okupirani i srušeni Beograd, gde se useljava u samačku sobu stana u Prizrenskoj ulici. Tu za četiri godine, okružen najnužnijim nameštajem, znači: sto, krevet, "kraljica peći", ormar i polica sa ne više od deset knjiga, Andrić piše "Na Drini ćupriju", "Travničku hroniku" i "Gospođicu", ne računajući zapise koji su kasnije ušli u "Znakove pored puta". U kasnu jesen 1942. u hladnom danu, zatiču ga kako sedi za malim slabo osvetljenim stolom, u zimskom kaputu, sa kapom na glavi i rukavicama bez prstiju. Upravo je završavao roman "Na Drini ćuprija", za koji je kasnije dobio Nobelovu nagradu. To je vreme kada je izgledalo da će Treći rajh trajati hiljadu godina, a svi Sloveni biti zbrisani.
Godine 1999, dok su NATO bombe padale po Beogradu, uz zavijanje sirena slikar Željko Tonšić je uporno odlazio u svoj zemunski atelje. Naslikao je u znak otpora zlu i duhovne nadmoći jednog od najlepših anđela ne samo u novijem srpskom već i svetskom slikarstvu.
Navedena su dva stvaraoca koje ceni slikar i crtač Zoran Krulj (Titograd, 1957). U vreme pandemije korone, kada mnogi ne znaju šta će sa sobom, podležu mentalnim bolestima i urlaju u četiri zida, on je našao izlaz u stvaralaštvu, serijom crteža većih formata dao je otpor bolesti. Ispoljio je čisto crtačko umeće, umeće crteža kao samostalne likovne discipline, studioznog i detaljnog, analitičkog i razigranog, kakav se nekada negovao kod nas, a sada se sve više zaboravlja. Na njegovim crtežima, slavljima iracionalizma, nalaze se i poetski zapisi, ispisi i tekstovi Ive Andrića, što je u našoj crtačkoj praksi započelo sa crtačem i profesorom večernjeg akta Draganom Lubardom i Leonidom Šejkom. Niče na Kruljovoj umetničkoj steni, obali podsvesti, svet živuljki i fantastičnih bića, ptica sa ljudskom glavom i rukama, čudovištima koja zabavljaju i vesele. Prizori su ispunjeni humorom i vedrinom, galimatijas likova i formi izveden je na sunce, obiluje mnoštvom sitnih detalja, precizno crtanih i, po pravilu, jednom većom centralnom figurom u sredini, u prednjem planu.
Reč je o majstoru crtaču, koji se ne oslanja na Veličkovića, Dada Đurića i Voja Stanića, već ih citira. Kod njega je sve gusto tkano, isprepleteno do zbunjivanja posmatrača, halucinantno ali sjajno. Zasnovano na tradiciji karikature i pre svega groteske, koja je uvek vrhunski izraz fantastičnog, traju ovi crteži kao plemeniti trag u vremenu. Nastali su i na nasleđu Šejkinih aglomeracija i đubrišta, u pozadini ovih prizora, ali se sada umesto pesimističke vizure, neki moćni Crnogorci izdižu i prekoračuju civilizacijski otpad.
Preporučujemo
POGLED ISKOSA: Podvig jednog slikara - Retrospektiva Bogoljuba Ivkovića
18. 05. 2021. u 11:30
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)