KADA JE GORELO CELO KOSOVO I METOHIJA: Novi dokumentarac "Pogrom" Slađane Zarić premijerno 17. marta na RTS 1

J. BANjANIN

16. 03. 2024. u 20:21

NOVI dokumentarni film "Pogrom", autorke Slađane Zarić, koji će premijerno biti prikazan u nedelju, 17. marta, od 21.05, na RTS 1, donosi priču o dešavanjima na Kosovu i Metohiji od pre tačno 20 godina.

КАДА ЈЕ ГОРЕЛО ЦЕЛО КОСОВО И МЕТОХИЈА: Нови документарац Погром Слађане Зарић премијерно 17. марта на РТС 1

Foto Živojin Rakočević

Ovaj dokumentarac deo je serijala "Dosije Kosovo", a do sada su na RTS emitovani dokumentarno-igrani filmovi iz ovog serijala "Devedeset osma", "Račak" i "Žuta kuća".

- Pogrom 17. marta bio je napad na celokupnu srpsku zajednicu. Toga dana uništavano je sve ono što ima bilo kakve veze sa Srbima: gorele su crkve i manastiri, zapaljene su škole, bolnice, biblioteke, razarane su kuće i domovi, polomljeni su brojni grobovi, ubijane su domaće životinje i, ono što je najstrašnije ubijeni su i pretučeni ljudi. Poruka je bila sasvim jasna. Pored želje da Srba više nama na Kosovu i Metohiji, Albanci su želeli da reše i pitanje svoje nezavisnosti. I to je ono što je najtragičnije i najbolnije... Sve to razaranje, vandalizam, taj teror i zločin počinjen u martovskom Pogromu, umesto da donese kaznu doneo je nagradu. Samo četiri godine kasnije pojedine zemlje priznale su Kosovo. Posle marta 2004. više nije bilo razgovora ni o standardima, ni o statusu, ni o standardima pre statusa. Bilo je potrebno, kako su govorili, "umiriti frustrirane Albance" - piše u najavi filma.

U divljanju i teroru koji su se na Kosovu i Metohiji odvijali 17. i 18. marta osam Srba ubijeno je na kućnom pragu, oko 4.000 ljudi trajno raseljeno, 900 kuća i stanova razoreno, 35 crkava i manastira Srpske pravoslavne crkve oštećeno i uništeno, među kojima je 19 spomenika kulture prvoga reda. Ukupno je povređeno 954 ljudi, 170 Srba je imalo teže povrede, a ozleđen je i 61 pripadnik Kfora odnosno 65 međunarodnih policajaca. Etnički je potpuno očišćeno šest gradova i devet sela. Posle 17. marta Srba više nema u Prištini, Uroševcu, Gnjilanu, Đakovici...

Foto RTS/Arhiva

A sve je počelo optužbom, tvrdnjom koja nikad nije dokazana, da su Srbi krivi za utapanje trojice albanskih dečaka u reci Ibar, koje se dogodilo 16. marta u popodnevnim satima. I međunarodna istraga, koju je pokrenuo Unmik, nije mogla da dokaže da su, kako su tada prenosili albanski mediji, Srbi banditi sa psima jurili albanske dečake i primorali ih da uđu u hladnu reku. Lavina je pokrenuta, izmanipulisana masa izašla je na ulice i 17. marta "zapaljeno" je Kosovo.

Po procenama međunarodnih organizacija, između 50.000 i 70.000 Albanaca je toga dana bilo na ulicama Kosovske Mitrovice, Čaglavice, Prizrena, Kosova Polja, Uroševca, Peći, Gnjilana, Prištine... Neredi su nastavljeni i 18. marta kada su goreli Obilić, selo Svinjare, manastir Devič...

A šta su Albanci hteli? Koji je bio cilj protesta? Da li su nemiri bili organizovani ili su, kako su tvrdili Albanci, bili spontana reakcija na tragično stradanje trojice dečaka. Odgovore na ova pitanja, putem izjava kompetentnih svedoka i sagovornika, donosi film "Dosije Kosovo - Pogrom".

Foto RTS/Arhiva

Priču o gotovo najtragičnijem danu u novijoj srpskoj istoriji ispričaće oni koji su tragediju stradanja lično osetili: članovi porodica ubijenih i svedoci počinjenih zločina i terora.

O dešavanjima na Kosovu i Metohiji za film govore i vojnici i oficiri Kfora: italijanski generali, francuski komandant, grčki vojnici... Brojni arhivski snimci donose potresna svedočenja pretučenih starijih žena i muškaraca koje je masa na kućnom pragu, maltene, linčovala.

Norveški oficir prvi put, ekskluzivno za RTS, govori o tim dramatičnim događajima u Čaglavici, kada je nekoliko hiljada Albanaca organizovano krenulo iz Prištine, u jutro tog 17. marta ka tom prvom većem srpskom selu gde su se zbili krvavi sukobi. Bilans stradanja i martovskog Pogroma nad Srbima je neizmeriv. I niko nikada nije osuđen za ubistva počinjena 17. marta.

Foto Gordan Jović

Autorka Slađana Zarić

Sudske presude i pravda obesmišljene su pogrešnim optužnicama, zastarivanjem slučaja, odustajanjem svedoka ili menjanjem iskaza. U više od 60 odsto slučajeva - zatvorske kazne, koje su kosovski sudovi doneli, proizvedene su u uslovne kazne iz Prištine. A sve se to događalo pred očima celog sveta...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!