KUPOVINA DOMAĆEG ČUVA RADNA MESTA: Prihod od prodaje robe koja se pravi u Srbiji tri puta je veći na našem nego na artiklu koji se uvozi

E. B. TALIJAN

27. 12. 2021. u 12:35

KUPOVINOM proizvoda srpskog porekla čuvamo radna mesta, ostvarujemo tri puta veći prihod koji ostaje u našoj zemlji nego kada pazarimo uvozni artikal, jačamo svoju ekonomiju i štitimo je od spoljnih uticaja. Zato je važno da kao društvo povećavamo svoj ekonomski patriotizam. Ovo u razgovoru za "Novosti" ističe Žarko Malinović, sekretar Udruženja za trgovinu Privredne komore Srbije.

КУПОВИНА ДОМАЋЕГ ЧУВА РАДНА МЕСТА: Приход од продаје робе која се прави у Србији три пута је већи на нашем него на артиклу који се увози

Foto: Tanjug

 - Za domaće proizvođače to znači siguran plasman i život, jer je najjednostavnije kada robu prodajete na svom pragu, odnosno u svojoj zemlji, a time je i izvesnost njihove proizvodnje veća - objašnjava Malinović.

Foto: Tanjug

 

- Za potrošače i društvo u celini značajno je, jer taj novac ostaje u našoj zemlji, a prihod koji se ostvari, kroz multiplikaciju poreza, na domaćem proizvodu je tri puta veći nego na uvoznom. On navodi primer da od inostranog soka prihodujemo samo carinu i porez na dodatu vrednost.

Kod domaćeg, PDV, porez na plate zaposlenih u toj proizvodnji i prihod koji seljak dobije za svoju sirovinu. - Na taj način više novca obezbeđujemo za potrebe društva, pravimo krug u kome svi dobijaju i čuvamo našu kuću - ističe Malinović.

- Kupovinom domaćeg štitimo i radna mesta u toj proizvodnji, a kod poljoprivrednih, prehrambenih proizvoda obezbeđujemo prihod za domaćinstvo koje je proizvelo sirovinu. Analize PKS pokazuju, kako navodi, da su potrošači u Srbiji spremni da kupe domaći proizvod koji je sličnog kvaliteta kao uvozni brendirani, i da ga plate više. Takva je situacije posebno kod prehrambene robe.

Foto: Tanjug

 

- Kupci imaju više poverenja u domaće, a trgovci to prepoznaju i prate njihove navike - kaže naš sagovornik.

- Kod većine i srpskih i internacionalnih lanaca, više od 80 odsto prehrambenih proizvoda su poreklom iz Srbije, dok je kod pojedinih taj procenat veći od 90. Govoreći o Nacrtu strategije trgovine do 2025. godine, koji je nedavno predstavljan, on ocenjuje da je veoma važno što su prepoznati segmenti na kojima treba da se radi.

To je, kako ističe, razvoj i podrška trgovini u ruralnim i nerazvijenim područjima, jer se na taj način obezbeđuje ravnomerno snabdevanje potrošača i smanjenje depopulacije sa određenih prostora.

- Najbolji pokazatelj gašenja nekog sela je kada u njemu nema trgovine i osnovne škole - kaže Malinović.

Manja šteta od pandemije

U NACRTU strategije trgovine Srbije do 2025. godine navodi se da trgovina u Srbiji nije pogođena pandemijom u meri u kojoj se to desilo u regionu i Evropi. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, naša zemlja je i prošle godine zabeležila rast prometa u trgovini na malo. U oblasti robe široke potrošnje, on je lane iznosio 4,8 odsto u odnosu na 2019. godinu. Nosilac ovog rasta je neprehrambeni sektor sa 6,4 procenta, što je suprotno evropskom trendu. U prehrambenom je promet povećan za 5,2 odsto.

- Zato, država treba finansijskim merama da pomogne trgovcu da otvori i zadrži svoju radnju tamo gde ne postoji nikakva ekonomska logika da to učini. Važno je da se investira u programe koji povezuju male i mikrodobavljače sa malim i srednjim trgovcima na lokalnom nivou, čime se unapređuje lanac snabdevanja i jača ekonomska moć lokalne zajednice. Mali treba šansu da pronalaze u sredinama gde veliki sistemi nemaju interes. Tu je bitno da ih država podrži.

On ističe da tržište treba da se razvija tako da ima mesta za sve, a najvažnije je da politika ide u pravcu jačanja fer uslova konkurencije među trgovcima. 

BONUS VIDEO:

Počela vakcinacija protiv gripa

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

DANAS JE DOBAR DAN ZA SRBIJU: Vučić se oglasio sa važnim vestima (FOTO)