KLIMA NAM "OTELA" ŠEST MILIJARDI DOLARA: Fransin Pikap, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji
PREMA najnovijem izveštaju UNDP klimatske promene pričinile su i Srbiji veliku štetu, koja je u poslednjih 20 godina, usled ekstremnih vremenskih prilika izgubila više od šest milijardi dolara.
Foto: Privatna arhiva
Stalna predstavnica Programa UN za razvoj Fransin Pikap procenila je u intervjuu za "Novosti", da će bez uvođenja hitnih mera adaptacije na klimatske promene, iznos štete do 2030. godine dostići 13 milijardi dolara. Globalno zagrevanje u velikoj meri prouzrokovano je ljudskom aktivnošću.
Možemo li i kako da ublažimo posledice prirodnih katastrofa koje odnose živote, uništavaju domove i biosisteme?
- Srbija se priključila svetskim naporima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. To je važno jer su posledice klimatskih promena veoma vidljive. Zato i moramo brzo da se prilagodimo na novu realnost. UNDP već pomaže Vladi Srbije da izradi prvi Nacionalni plan adaptacije na klimatske promene. U njemu će biti navedene sve hitne mere koje će pomoći Srbiji da postane otpornija na klimatske promene.
Možete li izdvojiti najvažnije mere?
- Ako bismo, na primer, pričali o poljoprivredi i zaštiti prinosa od sve toplijeg vremena, mere koje bismo sproveli imale bi za cilj poboljšanje navodnjavanja, prelazak na upotrebu semena otpornog na sušu, izgradnju više staklenika i redovnije korišćenje protivgradnih mreža i sistema. Da bi bile obezbeđene dovoljne količine vode za proizvodnju hrane i energije, Srbiji su potrebne nove brane i rezervoari, ali i sistemi za drenažu. Uporedo sa tim neophodno je raditi i na sadnji novog drveća koje bi pomoglo u sprečavanju poplava, klizišta i erozije. Mnogo je mera kojima pokušavamo da ublažimo posledice klimatskih promena.
Kažete da su to hitne mere. Šta je potrebno da se uradi na duže staze?
- Srbija, kao i ostale zemlje, treba da pređe na cirkularnu ekonomiju koja za proizvodnju koristi manje prirodnih resursa kao što su drvo, mineralni resursi, voda i tlo, a da pritom proizvodi i manje otpada. Takva, zelena tranzicija, zahteva ulaganja, ali to ne treba da doživljavamo kao trošak, nego kao priliku i jedini način da obezbedimo trajan i održiv privredni rast. Uspešno izdavanje prve zelene obveznice u Srbiji je važan korak u tom smislu, jer pokazuje posvećenost Vlade privrednoj tranziciji i može da mobiliše značajna sredstva na međunarodnom tržištu kapitala. Smanjenjem emisija ugljen-dioksida, srpska privreda i kompanije će postati ne samo konkurentnije na globalnom tržištu, već će moći i da privuku sve dostupnija sredstva banaka, međunarodnih institucija i investitora za "zeleno" finansiranje.
Foto: Privatna arhiva
Porast prosečne temperature
SRBIJA se nalazi u regionu gde temperatura raste brže od globalnog proseka - više od jednog stepena Celzijusa. Porast temperature je već prouzrokovao česte ekstremne vremenske nepogode - uglavnom duge periode suše ili poplave koje utiču na proizvodnju hrane i dostupnost pijaće vode.
Ako temperature nastave da rastu, Srbija neće moći da održi poljoprivrednu proizvodnju kakvu ima sada. Klimatske promene usporiće privredni rast i u oblasti šumarstva, energije, transporta i infrastrukture.
Glazgovska konferencija
POD okriljem UN, u Glazgovu će se okupiti lideri 197 zemalja, uključujući i Srbiju. Upravo i na ovom skupu će se pričati o sporazumu o preduzimanju hitnih mera usmerenih za ublažavanje efekata klimatskih promena.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)