LINGVISTI UPOZORAVAJU: Tražiće hrvatski jezik u čitavoj Srbiji!

Lj. BEGENIŠIĆ

09. 03. 2021. u 11:00

ZAHTEV da se hrvatski jezik uvede kao službeni u celoj Vojvodini moguć je samo u zemlji u kojoj nema utvrđene jezičke politike. Čudim se zašto je zahtev usmeren samo na AP Vojvodinu, kad je s istim razlogom mogao biti za celu Srbiju. U državi koja je rešila jezička pitanja nacionalnih manjina u skladu s najvišim standardima, u ponečemu i iznad tih standarda, zaista je neozbiljno ispostavljanje tako neutemeljenih zahteva.

ЛИНГВИСТИ УПОЗОРАВАЈУ: Тражиће хрватски језик у читавој Србији!

Predstavnici manjina traže veća prava

Ovo, za "Novosti" kaže dr Sreto Tanasić, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU, povodom zahteva Hrvatskog nacionalnog veća da njihov maternji jezik bude uveden u službenu upotrebu u Somboru, Apatinu i Baču, kao i na području cele Vojvodine. Povod za ovaj zahtev bila je odluka da bunjevački postane jedan od službenih jezika u Subotici, pa su iz HNV zatražili da se primeni ista "afirmativna mera".

- Kad nekome pružite prst, on poseže za celom šakom, te u tom kontekstu treba gledati i na ovaj zahtev - kaže prof. dr Slobodan Remetić. - Poučena dosadašnjim iskustvom, dobijanjem svega traženog i više od toga, strana koja se inače vlada po kodeksu onih "koji se ničega ne stide", učinila je i ovaj korak. Pre dva-tri dana na sarajevskom aerodromu izvršena je primopredaja vakcine protiv ove planetarne pošasti, kada su predstavnici triju konstitutivnih naroda BiH, bez prevodioca, komunicirali na tri zvanična jezika. Nedostajao je i predstavnik Srpske Sparte, pa da slika bude kompletirana.

ZAKONOM RAZREŠITI NEDOUMICE

SRETO Tanasić veruje da će posle usvajanja novog zakona o službenoj upotrebi srpskog jezika i pisma doći do uspostavljanja okvira u kojim će harmonično funkcionisati srpski jezik i manjinski jezici, da neće biti nerazumevanja ni neumerenih zahteva, da će nosioci manjinskih jezika koristiti svoja prava bez pretenzija koje ugrožavaju prava govornika srpskog jezika.

Istovremeno, Tanasić smatra da neke nacionalne manjine nemaju meru, ni svest o granicama do kojih mogu ići sa zahtevima.

- Ne zamerajući državi što je obezbedila jezička prava nacionalnih manjina, rekao bih da bi bilo korektno da oni koji nemaju granica u svojim zahtevima ponekad pogledaju kako su nacionalna i jezička prava Srba regulisana u državama gde njihovi sunarodnici odlučuju i uređuju ih - kaže Tanasić.

Da politika Srbije prema nacionalnim manjinama treba da počiva na reciprocitetu, smatra i istoričar dr Miloš Ković.

- Manjine kod nas treba da imaju ni manje, ni više od onoga što imaju Srbi u susednim državama, naročito u Hrvatskoj - mišljenja je Ković. - Kakav je položaj Srba u Hrvatskoj najbolje svedoče sami Srbi koji tamo žive, a znamo i kakav je položaj srpskog jezika i ćirilice. Štokavski, ekavski i ijekavski, pa i ikavski čine srpski jezik, kako je to utvrdila slavistika i lingvistika s početka 19. veka. Mi jezik u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori treba da zovemo srpskim, a tim zemljama da prepustimo da ga zovu kako one hoće.

Sreto Tanasić ističe da ga ovo podseća na vreme kad smo posle Novosadskog dogovora uveli ravnopravnost ćirilice i latinice, koja je na srpskom nacionalnom i jezičkom prostoru bila toliko uspešna da je za nekoliko decenija ćirilica bila proterana iz upotrebe.

- Hrvatski standard je praktično srpski književni jezik ijekavskog tipa sa latiničkim pismom, drugačiji na simboličkom planu, po imenu. A u Srbiji je, kao i na celokupnom srpskom jezičkom području ijekavica ravnopravna sa ekavicom. Ne znam šta se tu još može tražiti. Da ozakonimo i svima u Srbiji nametnemo pokoji novostvoreni kroatizam ili da nateramo sve da ga zovu hrvatskim imenom - pita se Tanasić.

PROMENA STATUTA GRADA SUBOTICE DONOSI NOVINE

BUNjEVAČKI ĆE BITI RAVNOPRAVAN U JAVNOJ UPOTREBI

Promenom Statuta Grada Subotice, koja je u toku, stiču se svi pravni uslovi da se bunjevački jezik uvede u službenu upotrebu, rame uz rame sa srpskim, mađarskim i hrvatskim.

- Od 18 godina koliko postoji Bunjevački nacionalni savet, 15 godina je rađeno na standardizaciji jezika. Mora da postoji jedan modifikovan način da se obraćamo svojim čitaocima, slušaocima, pišemo udžbenike... Ministarstvo prosvete dalo je saglasnost za upotrebu udžbenika za izučavanje jezika, koji se u osnovnim školama uči 15, a u srednjim godinu dana - objašnjava Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica BNS.

Mirko Bajić, potpredsednik Saveta podseća da je hrvatski jezik pre 18 godina na isti način uveden u službenu upotrebu u Subotici.

- Hrvati pravo na službeni jezik koriste u punom kapacitetu, a dobili su ga po istom principu pozitivne diskriminacije - poručuje Bajić. (J. L.)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TREBALE MU PARE ZA TIKET, PA UZEO ŽENINU KARTICU: Došla je sa posla umorna i odmah legla da spava, to mi je bila idealna šansa (VIDEO)