SULEJMAN TERAO SRBE DA PEŠAČE DO CARIGRADA: Ove godine se navršava pet vekova od kada je otomanski vladar osvojio Beograd
OVE godine navršava se punih pet vekova od kada je Sulejman, na čelu Otomanske imperije, osvojio Beograd.
Foto Arhiva
Grad je zvanično bio u ugarskim rukama, ali su značajan deo stanovništva činili Srbi, koji su učestvovali u bitkama za odbranu grada.
Posle osvajanja, Sulejman povlači neke radikalne poteze, pa tako sve crkve pretvara u džamije.
- Ugarskom stanovništvu je potom dopušteno da napuste grad - kaže istoričar i viši kustos Muzeja grada Beograda Vladimir Tomić. - Bali beg Jahija Pašić postao je sandžak beg proširenog Smederevskog sandžaka koji je obuhvatio i Beograd, koji postaje centar ove otomanske upravne jedinice.
SINDžIRI
ZA Beogradsku crkvu pročula se legenda za koju se znalo na celom Mediteranu. Smatralo se da tamo mogu da se izleče mentalno oboleli ljudi.
Bukilica beleži i to da su postojali čudotvorni sindžiri, odnosno lanci, kojima bi umobolnika vezali za ogradu crkve.
- U početku vezani ludaci viču i zapomažu - piše Bukilica.- Ali, pošto ne mogu da skinu lance, oni se ubrzo smire, a posle nekoliko dana postanu potpuno zdravi.
IZVEŠTAJ List "Vreme" 1938., Foto Arhiva
U tom trenutku varoški Srbi u idealnom stanju održavaju Rimski vodovod, koji su Rimljani napravili još u drugom veku nove ere. U tadašnji Singidunum vodovod je dopirao iz izvorišta u Malom Mokrom Lugu. Kada despot Stefan, početkom 15. veka prvi put postavlja Beograd za srpsku prestonicu, srpski živalj preuzima brigu o vodovodu i drži ga u odličnom stanju.
POSLE pokoravanja grada Sulejman uočava veštinu srpskih majstora, i tada donosi odluku da najveći deo preživelog srpskog stanovništva preseli u Carigrad. Pre toga Otomanska imperija osvaja Konstantinopolj, potonji Carigrad a sadašnji Istanbul, i tamo zatiče Konstantinov vodovod napravljen po tim istim, vizantijskim, odnosno rimskim principima. Međutim, oni su bili snažna vojna sila koja je imala kapacitet da osvoji grad, ali nisu imali urbane navike, a kamoli veštinu održavanja vodovoda. Zato otomanski vođa naređuje nasilno preseljenje najvećeg dela srpskog stanovništva.
BEOGRADSKA ŠUMA
NA obodima današnjeg Istanbula i danas postoji Beogradska šuma, mesto za koje kažu da je naslovljeno po našim precima koji su pre pet vekova nasilno preseljeni u taj grad.
Foto Arhiva
Prema nekim podacima, naši preci pešače put Carigrada dva meseca! Na to teško i mučno putovanje oni su poneli mnogobrojne svetinje, kao što su bile mošti Svete Petke i čudesna ikona Bogorodice, zaštitnice grada.
DOKAZ Kanal rimskog vodovoda iz Singidunuma, otkriven u Ulici kneza Miloša u Beogradu, Foto Arhiva
TAMO ih Sulejman naseljava na obodno naselje koje se zvalo Beligrad mahala. Njihov zadatak bio je da održavaju carigradske izvore i Konstantinov vodovod. Oni su tamo napravili Beogradsku crkvu, koja je postojala do 1955. godine, kada je izgorela u požaru.
U listu "Vreme" iz 1938. godine dopisnik iz Istanbula govori o čak dva "Beograda" u tom gradu.
ZAKONODAVAC, A NE VELIČANSTVENI
U NAŠOJ uobičajenoj terminologiji otomanskog vladara Sulejmana zovemo Veličanstveni, s tim da taj naziv njegovi zemljaci ne upotrebljavaju. U Turskoj ga zovu - Sulejman Zakonodavac.
- Malo kome je poznato u Jugoslaviji (a novinar se obraća tadašnjoj, jugoslovenskoj publici), da u Istanbulu postoje dva mala Beograda u kojima su nekada stanovali srpski naseljenici, kao i da postoji Beogradska crkva - piše tadašnji reporter Đorđe Bukilica.
NESTALA Beogradska crkva u Istanbulu 1955. izgorela u požaru, Foto Arhiva
- Ti nekadašnji srpski naseljenici bili su koncentrisani oko Carigrada, specijalno na Bosforu u selu Beograd, i do carigradskih zidina gde je postojala Beogradska mahala. Od njih je ostao veoma mali broj, pa su i oni primili grčko podanstvo, ali se još smatraju Srbima. Nekada su ova stara srpska naselja u okolini Carigrada bila veoma velika i bogata.
Tako su i predratni novinari čuvali sećanja na naše pretke preseljene u Carigrad.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)