AMERIČKA AMBASADA NAS MEDIJSKI DRESIRA: Akademik Vladimir Kostić o reklami "Vi ste svet" u kojoj se zloupotrebljava Borislav Pekić

Љ. Б.

05. 01. 2021. u 08:00

NEDELjAMA se na televiziji prikazuje spot američke ambasade u kome su neadekvatno upotrebljene rečenice našeg velikog i dragog člana, akademika Borislava Pekića.

АМЕРИЧКА АМБАСАДА НАС МЕДИЈСКИ ДРЕСИРА: Академик Владимир Костић о реклами Ви сте свет у којој се злоупотребљава Борислав Пекић

Vladimir Kostić / Foto N. Fifić

Istina, to je samo jedan od niza sličnih priloga koji izgleda imaju cilj da nas ubede u ono što odavno znamo da smo i mi svet. Čudno je da su autori spota tu samosvest, koja nema potrebe za daljim pospešivanjem, prenebregli.

Ovo je za naš list rekao akademik Vladimir Kostić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, reagujući na poslednju u nizu reklama američke ambasade u Srbiji "Vi ste svet", u kojoj je citat jednog od Pekićevih književnih junaka pripisan samom Pekiću.

Naime, u reklami je citat Konrada Rutovskog, junaka iz romana "Kako upokojiti vampira", bivšeg oficira nacističkog Gestapoa, naveden kao misao velikog Pekića:

"Treba gledati pravo. Jer da se htelo gledati iza sebe, dobili bismo oči na potiljku. Treba ljubiti zemlju dece svoje, a ne dedova svojih. Jer čast neće zavisiti od toga odakle dolazimo, nego kuda idemo."

Sam Pekić o prošlosti je, međutim, govorio ovako:

"Nemati prošlost je ostati bez budućnosti. Ali ako tamo ostanemo, ako se tamo zaglibimo, budućnost zbog koje smo se u nju vratili postaće nedostižna... Da je nerazumevanje onoga što je bilo juče jemstvo da ćemo još manje razumeti ono što nas čeka, a najmanje ovo što danas radimo."

Akademik Kostić dalje ističe:

- Moj lični i, sasvim moguće, subjektivni utisak je izvesna neprijatnost i razočaranje da se radi o svojevrsnoj medijskoj dresuri, čija je osnovna mana potcenjivanje onih kojima se upućuje. Štaviše, čini mi se da se radi o istoj priči iz dva dela. Kao svedok pre 20 godina u suštini banalnog i surovog zločina, "bombardovanja u ime humanosti", u sećanje mi dolazi prvi deo te priče, u kome je bilo neophodno stvarati negativan odnos prema onima koji će biti bombardovani. Bilo bi pogrešno pomisliti da negiram ijedan zločin koji su počinili moji etnički zemljaci. U drugom delu, čini mi se, iste priče dobronamerno nam se poručuje da je "dosta s tom istorijom", koja postaje suvišna i ometa nam učešće u geostrateškoj i tržišnoj utakmici.

NISAM NAKLONjEN NIJEDNOJ SILI

- OVIH dana imao sam zadovoljstvo da naletim na misli Dijega Fuzara ("Misliti drugačije") koji smatra da tvrdnje poput ove iz reklame američke ambasade služe da bi se "narodi, društva i pojedinci uverili da im ne treba drugi svet osim postojećeg" (dodao bih, onog koji im nude) i da budu sigurni da ova realnost iscrpljuje sve mogućnosti - kaže akademik Vladimir Kostić. - Moguće je da sam star, umoran i preosetljiv, ali svakako znam da nisam ni protiv, niti posebno naklonjen bilo kojoj sili koja se naginje nad ovu našu ubogu balkansku šćućurenost! Kao što i nekako odavno znam: nema dobronamernosti i saradnje bez poštovanja!

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (15)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?