DECA U BOGATIM ZEMLJAMA GOJAZNA I SLABIJIH VEŠTINA

Ј. Ж. С.

03. 09. 2020. u 14:23

PREVIŠE dece u najbogatijim zemljama sveta nema osnovna znanja iz matematike i čitanja i pate od mentalnih poremećaja i gojaznosti, objavio je UNICEF.

ДЕЦА У БОГАТИМ ЗЕМЉАМА ГОЈАЗНА И СЛАБИЈИХ ВЕШТИНА

Foto: Arhiva VN

U izveštaju agencije rangirana je 41 članica Evropske unije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prema zdravlju, veštinama i sreći dece.


Danska, Holandija i Norveška su na vrhu, a Bugarska, Čile i Sjedinjene Američke Države na dnu liste zemalja sa visokim prihodima.

U većini analiziranih zemalja oko 20 posto dece nema osećaj zadovoljstva. Najgora je Turska sa samo 53 posto dece koja su zadovoljna svojim životom, a slede Japan i Velika Britanija.

Litvanija beleži najveći broj samoubistava među adolescentima, dok su na drugom i trećem mestu Novi Zeland i Estonija. U pogledu fizičkog zdravlja, svako treće dete je gojazno ili ima prekomernu težinu, a te stope naglo rastu u južnoj Europi.

Oko 40 posto dece do 15. godine u bogatim zemljama nema osnovne matematičke veštine i veštine čitanja, najviše u Bugarskoj, Rumuniji i Čileu. Izveštaj je izrađen na temelju podataka pre pandemije korona virusa i UNICEF upozorava da je zdravstvena kriza dodatna pretnja dobrobiti dece.

- Mnogo najbogatijih zemalja sveta, koje imaju resurse da svima osiguraju srećno detinjstvo, izneverilo je decu - rekla je direktorka u UNICEF-a Gunila Olson. - Ako vlade u sklopu odgovora na pandemiju ne preduzmu hitne i odlučne mere za zaštitu dobrobiti dece, možemo da očekujemo rast siromašta, lošije telesno i mentalno zdravlje i dalje propadanje veština dece.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Snaga zajedništva i solidarnosti