STRUČNJACI ZA DUGOVEČNOST OTKRIVAJU: Kada je najbolje vreme za večeru?
NEKOLIKO životnih izbora nosi toliko kulturnog tereta kao što je izbor najboljeg vremena za večeru. Postoje razni nacionalni stereotipi – Amerikanci večeraju rano, Italijani kasno, Španci još kasnije – a u Britaniji se ovaj izbor dodatno opterećuje klasnim razlikama. (Naime, što kasnije večerate, to ste navodno otmeniji.) Rana večera oslobađa večernje vreme za druge aktivnosti, dok kasna večera sama po sebi može biti uzbudljiv događaj. Ali postoji li sa zdravstvenog aspekta najbolje vreme za večeru? Donekle.
Foto: Shutterstock
Završite sa obrokom najmanje tri sata pre spavanja.
Prema rečima Valtera Longa, direktora Instituta za dugovečnost na Univerzitetu Južne Kalifornije, važno je da završite sa obrokom najmanje tri sata pre spavanja. Na primer, ako idete na spavanje u ponoć, vaša krajnja granica za večeru je 21 čas.
Razlog za ovo je što kasna večera može poremetiti cirkadijalne ritmove koji regulišu prelazak tela iz dana u noć i nazad.
- Ako večeru pomerate sve kasnije, poruka vašem telu je da bi trebalo i dalje da bude aktivno - kaže Longo. To može negativno uticati na vaš san – slično kao što izlaganje jakoj svetlosti pre spavanja može imati štetan uticaj – kao i na to koliko efikasno sagoreva kalorije.
Kada večerate takođe utiče na vreme između poslednjeg obroka jednog dana i prvog obroka sledećeg dana. Ovo je u centru koncepta „vremenski ograničenog jedenja“, vrste intermitentnog posta koji podrazumeva da se svi obroci unesu u okviru 12 sati ili manje, objašnjava Adam Kolins, vanredni profesor ishrane na Univerzitetu u Sariju.
Ako produžite noćno vreme između večere i doručka, „omogućavate telu da uđe u kataboličku fazu, u kojoj počinje sagorevanje masti. To pomaže u gubitku težine i dobro je za metaboličko zdravlje.“
Da li je bolje odložiti doručak ili imati raniju večeru?
Foto: Jutjub/Printskrin/ Delish
- Čini se da je bolje ograničiti kalorije ranije tokom dana - kaže Kolins. - To ima smisla sa cirkadijalnog stanovišta, jer je telo prilagođeno obradi hrane u ranijem delu aktivne faze.“
Prema Longu, najčešća navika u ishrani dugovečnih stogodišnjaka je „laka večera“ dovoljno rano da se omogući 12 sati do doručka sledećeg dana. Manje hrane u večernjim satima zvuči zdravo, ako verujemo staroj poslovici:
„Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah.“
Međutim, to nije uvek izvodljivo.
- Teško je jesti obilan doručak jer često niste gladni ujutru - kaže Kolins – delom zato što vaše telo „počinje da oslobađa glukozu u krv“ dok se budite, pa su vaši nivoi energije već visoki. S obzirom na to da mnogi ljudi za ručak jedu samo sendviče – topli obroci na radnom mestu uglavnom su stvar prošlosti – većina nas „unosi većinu kalorija uveče.“
Ne treba se zbog toga previše opterećivati, kaže on – to je u redu ako telu date „period odmora“ sledećeg jutra uz doručak sa niskim sadržajem ugljenih hidrata. Trik je u tome da „vodite računa o ukupnom obrascu obroka.“ Rana večera je dobra stvar, ali je takođe važno da nakon toga ne sedite ispred televizora jedući čips, čokoladu i alkohol.
Foto: Profimedia
Ako je rano vremenski ograničeno jedenje nerealno, kasniji prozor je i dalje bolji od rastezanja obroka tokom celog dana. Ako vežbate tokom dana – naročito otporne vežbe poput dizanja tegova – obilna večera bogata ugljenim hidratima i proteinima može pomoći vašim mišićima da se oporave.
Na kraju, Longo ističe da je najvažnije da obroke zadržite u okviru 12 sati i da završite večeru tri sata pre spavanja. Promene u ishrani su potrebne samo ako vaše telo ne reaguje dobro na trenutni raspored. „Ako imate obilnu večeru, a ipak dobro spavate, nivo holesterola i krvni pritisak su vam u redu, onda je to u redu“, kaže on. „Ali ako loše spavate i imate zdravstvene probleme, možda bi trebalo da pređete na obilan doručak, obilan ručak i manju večeru, što obično izgleda kao najzdraviji obrazac od svih.“
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)