OD DVORA DO TAJNE ŠTAMPARIJE: Širom teritorije opštine Savski Venac nalazi se ukupno 70 objekata proglašenih za kulturno dobro
SAVSKI venac, pored Starog grada, može da se pohvali da ima najveći broj spomenika kulture u prestonici. Širom centralne lokalne samouprave prostire se ukupno 70 značajnih objekata, koja su proglašena za kulturno dobro, kao što su dobro poznati Konak kneza Miloša, Železnička stanica, Hotel "Bristol", Topčider, dvorski kompleks na Dedinju, ali i Antički Singidunum, Ilegalna partijska štamparija, Muzej 4. jula... Status zaštićenog prostora poslednja je krajem 2020. dobila i žila kucavica glavnog grada - Ulica kneza Miloša.
Dvorski kompleks na Dedinju, Foto I. Marinković
- Na teritoriji opštine Savski venac do 28. januara 2022. godine utvrđeno je 70 kulturnih dobara - navode, za "Novosti", u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. - Tokom 2019. godine za kulturno dobro proglašena je "Vila Šterić" koja se nalazi u Ulici generala Šturma, a u 2020. utvrđena je prostorno kulturno-istorijska celina "Područje uz Ulicu kneza Miloša", koja se pored Savskog venca nalazi i na teritoriji gradskih opština Vračar i Stari grad.
Pored značajnih i dobro poznatih građevina, na Savskom vencu nalazi se i arheološko nalazište - Antički Singidunum, koji je ujedno i najstarije utvrđeno kulturno dobro na teritoriji ove opštine. Obuhvata više lokaliteta koji su smešteni u najužem gradskom jezgru, ali i delovima Starog grada, Palilule, Vračara i Zvezdare.
Prema podacima iz Zavoda, Savski venac krase i četiri kulturna dobra od izuzetnog značaja. To su spomenici kulture: Konak kneza Miloša, Ilegalna partijska štamparija, Muzej 4. jula i Topčider, kao prostorno kulturno-istorijska celina.
- Porodičnu vilu sa tajnom prostorijom za smeštaj ilegalne štamparije KPJ na Banjičkom vencu 12 podigao je CK KPJ 1940-1941. godine po idejama Svetozara Vukmanovića Tempa i Đorđa Andrejevića Kuna. U ovoj zgradi štamparija je radila do 1944. i neprijatelj je nikad nije otkrio - navodi se u opisu ovog spomenika kulture.
I Muzej 4. jula u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića svojevremeno je služio revolucionarima. Sagrađen je 1934. kao vila Vladislava Ribnikara, koji je deset godina kasnije poklonio Centralnom komitetu KPJ.
Čuvena bela kuća ušuškana unutar Topčidera - Konak kneza Miloša jedan je od najprepoznatljivih zaštićenih spomenika kulture na Savskom vencu. Danas se u konaku nalazi Muzej Prvog srpskog ustanka.
Područje uz Ulicu kneza Miloša poslednje je u nizu proglašeno za kulturno-istorijsku celinu. Duž ovog poteza, od Narodne skupštine do Mostarske petlje, smeštena su sedišta Vlade Srbije, Generalštaba, ali i brojnih ministarstava i stranih ambasada.
I SAVAMALA ĆE BITI POD ZAŠTITOM
KAKO se navodi na zvaničnom sajtu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, dva objekta su trenutno u postupku utvrđivanja za kulturno dobro. To su Vila Rade Petrovića u Simićevoj i Ložionica, okretnica i vodotoranj železničke stanice u Savskoj, ali i glavno stecište noćnog života Beograda - Savamala.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)