BRISEL NAM TRAŽI SANKCIJE MINSKU: Pod plaštom usklađivanja spoljne politike, iz EU stižu novi zahtevi
IZ paketa novih zahteva koje je za Srbiju pripremio Brisel, juče je izvučen još jedan, i to iz "fascikle" usklađivanja spoljne politike sa EU: da se Beograd pridruži najavljenim sankcijama protiv odgovornih za nasilje u Belorusiji.
Prema nekim diplomatskim izvorima, ovo insistiranje da se do kraja svrstamo u istu kolonu sa EU kada je reč o režimu u Minsku, samo je uvertira za najvažniji korak koji Brisel očekuje od naše zemlje, a to je - uvođenje sankcija Rusiji i okretanje leđa Kini.
Interesantno je i da se sad od Srbije traži nešto oko čega ne postoji ni saglasnost u samoj EU. Naime, poslednji pokušaj da se uvedu sankcije protiv pojedinaca u Belorusiji propao je jer se tome usprotivio Kipar. Zvanična Nikozija odbila je da glasa za ovu odluku sve dok se članice EU ne slože da uvedu ograničenja Turskoj zbog operacija bušenja u istočnom Sredozemlju.
"Pandorina kutija" novih uslovljavanja EU na našu zemlju otvorena je pritiscima da Srbija odustane od planiranih vojnih vežbi sa Minskom i Moskvom, a koje je trebalo da se održe u Belorusiji.
Iz ove nezgodne situacije Vlada Srbije je izašla tako što je donela odluku o obustavljanju svih međunarodnih vojnih aktivnosti, i sa partnerima sa Istoka i sa onima sa Zapada, i to u narednih šest meseci. Prema rečima ministra odbrane Aleksandra Vulina, obustavljen je rad na oko 200 vojnih aktivnosti. Između ostalog, otkazano je naše učešće u zajedničkoj vojnoj vežbi sa članicama ODKB "Neraskidivo bratstvo", koja je planirana u oktobru u Belorusiji, a zatim i združeni manevri sa Belorusijom "Zajednički udar", u Srbiji.
Međutim, ovo nije na duži rok zadovoljilo Brisel, odakle se juče ponovo oglasio portparol Evropske komisije Peter Stano:
- Nadamo se da ćemo uskoro videti najavljene evropske sankcije protiv odgovornih za neprihvatljivu repesiju u Belorusiji. Očekujemo da zemlje u procesu pristupanja EU napreduju u usklađivanju svojih politika sa politikama EU. To se ne dovodi u pitanje.
Srbija je nedavno podržala deklaraciju EU o Belorusiji, u kojoj se ističe da izbori u toj zemlji nisu bili fer. Premijerka Ana Brnabić tada je rekla da je to učinjeno u okviru usklađivanja naše spoljne politike sa stavovima Unije.
Međutim, glasanje za ovaj opšti dokument ne znači i blanko podršku Beograda za eventualne strože poteze EU prema Minsku, a koje Brisel sada očigledno očekuje.
Politički analitičar Nemanja Starović, iz Centra za društvenu stabilnost, Stanovu izjavu vidi kao dokaz da "mnogi u sistemu briselske administracije ne razumeju koliki je iskorak naša država već napravila pridružujući se zajedničkoj poziciji EU o izborima u Belorusiji":
- Sledeći logiku kojom se vodi Stano, Srbiji bi već sutra mogao biti ispostavljen zahtev da se priključi sankcijama Rusiji ili nekoj od inače brojnih osuda Kine, a bez bilo kakve naznake da bi Srbija u doglednoj budućnosti mogla postati punopravna članica EU i time zauzeti mesto za stolom na kojem se te spoljnopolitičke odluke donose.
NERVOZA ZBOG SPORAZUMA IZ SAD
NOVI zahtevi iz Brisela, po Staroviću, imaju manje veze sa zbivanjima u Minsku, a daleko više oslikavaju nervozu zbog toga što je Srbija Sporazumom iz Vašingtona prvi put za poslednjih 30 godina otvorila dijalog sa SAD na najvišem nivou.
- Počeli smo da usaglašavamo određene segmente svoje spoljne politike sa najmoćnijom državom sveta, čemu EU ne sme direktno da se usprotivi.
Starović smatra da ne bi trebalo pridavati previše značaja izjavama portparola EK, budući da se odluke u Evropi i dalje donose u prestonicama najvažnijih država članica, te da će zvanični Beograd kao i do sada sve otvorena pitanja iz domena spoljne politike rešavati u direktnoj komunikaciji sa Berlinom i Parizom.
Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, nema dilemu da će Srbija gotovo svakodnevno slušati izjave briselskih zvaničnika da treba da uskladi svoje spoljnopolitičke stavove sa EU:
- Naš procenat usklađenosti sa deklaracijama i rezolucijama Brisela je ubedljivo najniži u regionu. U slučaju sankcija Belorusiji, međutim, treba prvo da sačekamo da li će oko toga postići konsenzus države članice, pa tek onda da razmatramo kakav ćemo stav zauzeti.
Preporučujemo
VLADICA IZ ORMARA IZVUKAO ZMIJU DUGU CEO METAR: Neverovatan slučaj u Vranju - Čuju se ženski vrisci, kamera sve snimila (VIDEO)
IAKO je juče mnoge krajeve naše zemlje iznenadio sneg, a temperature su se spustile za čitavih petnaest stepeni, za najpoznatijeg hvatača zmija iz Vladičinog Hana Vladicu Stankovića i juče je bilo posla.
18. 04. 2024. u 09:40
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.
18. 04. 2024. u 10:45
"MOGU LI DA VAS ZAMOLIM?" Bajaga održao čas kulture na RTS-u - snimak se širi mrežama (VIDEO)
JEDNA opaska legendarnog muzičara Momčila Bajagića Bajage tokom promocije reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija", zabeležena kamerom RTS-a, postala je viralna na društvenim mrežama.
18. 04. 2024. u 10:17
Komentari (10)