"DA" NE ZNAČI PROMENU DELA USTAVA O KiM: Đorđe Marković, asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu, o predstojećem referendumu
GRAĐANI će se 16. januara na referendumu izjašnjavati o promeni Ustava, a u javnosti ima dosta nedoumica o tome šta se menja i zašto. Najpre, postavlja se pitanje da li bi građani, eventualnim pozitivnim odgovorom na referendumsko pitanje, dali "blanko ovlašćenje" vlastima za promenu čitavog Ustava, pa i dela koji se tiče državne teritorije i njene celovitosti (konkretno odredbe o KiM). Odgovor je jasan i kratak - nikako.
Đorđe Marković
Ovako Đorđe Marković, asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu na Katedri za javno pravo, za "Novosti", otklanja nedoumice oko promene najvišeg pravnog akta.
- Sadržina promena je precizno i nedvosmisleno utvrđena u Ustavom propisanoj proceduri. Narodna skupština je 30. novembra 2021. usvojila Akt o promeni, koji je istog dana i objavljen u "Službenom glasniku". Ukratko, predloženi amandmani tiču se unapređivanja položaja sudstva kao treće grane vlasti i javnog tužilaštva kao samostalnog i izuzetno važnog državnog organa - objašnjava Marković.
Kako je naveo, sledeća nedoumica je da li Ustav menjamo zbog i po meri "Evrope".
- Prvo, treba precizirati šta se podrazumeva pod "Evropom". Tokom procesa izrade predloženih amandmana o njima se izjasnila i Venecijanska komisija. Ovo telo je organ Saveta Evrope, organizacije čiji je Srbija član, a koja nije isto što i Evropska unija (ako pod "Evropom" podrazumevamo Evropsku uniju). Članice Saveta Evrope su sve evropske države osim Belorusije, a Venecijanska komisija kao njen organ je sačinjena od uglednih pravnih stručnjaka koje delegiraju države članice i koja se bavi uporednopravnom analizom pravnih rešenja na čitavom kontinentu, u cilju razmene dobrih ideja i prakse. Mišljenja Venecijanske komisije imaju veliki stručni, pa i politički značaj, ali nisu obavezujuća. Mišljenje Komisije o predloženim ustavnim promenama je pozitivno. Ovu činjenicu treba uzeti kao jedan od argumenata prilikom izjašnjavanja i ništa više od toga - objašnjava Marković, i dodaje da Ustav menjamo zbog nas samih, a ne zbog nekog drugog, te stoga "primarni motiv građanima treba da bude misao o unapređenju naših institucija".
Kako je naveo, cilj promene Ustava, ogleda se u smanjivanju mogućnosti da do sudstva i tužilaštva dopru štetni, koruptivni, uticaji:
- S druge strane, cilj nije uvođenje tzv. sudokratije, kako se ponekad može čuti u javnosti. Neophodno je da i sudije i tužioci imaju sluha za politiku shvaćenu u najširem smislu - u smislu interesa građana i državnih institucija koje zbog građana i postoje.
Preporučujemo
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (3)