Virus podela doveo uniju pred raspad: Epidemija ogolila šupljine u EU

V. M. - G. Č.

31. 03. 2020. u 08:45

Može li kriza izazvana pandemijom označiti kraj Evropske unije kakvu znamo? Solidarnost je ono na čemu EU pada od početka pandemije. Dragomir Anđelković: Posle ove tačke ide sunovrat

Вирус подела довео унију пред распад: Епидемија оголила шупљине у ЕУ

Brige: Emanuel Makron i Angela Merkel

DA li je korona posejala virus podele u Evropskoj uniji, kao što se sve češće može čuti u evropskim crnohumornim političkim pošalicama? Sudeći po izjavama pojedinih evropskih lidera i analitičara, pandemija je napete odnose u Uniji dovela do pucanja.


Uprkos izjavi francuskog predsednika Emanuela Makrona da ova kriza ne može da se prevaziđe bez jake evropske solidarnosti, upravo je solidarnost ono na čemu EU pada od početka pandemije novog virusa. Unija, okrnjena migrantskom krizom, "bregzitom" i rastućim evroskepticizmom na Balkanu ne uspeva da se saglasi oko ključnih stvari ni u krizi izazvanoj virusom korona.


Kako se zabrinutost zbog širenja zaraze širila, tako su se evropske zemlje sve više okretale sebi zanemarujući ostale članice koje se nalaze u većem problemu - pre svih Italiju i Španiju. Zajedničkog odgovora i dalje nema, čak ni slaganja oko toga u kom pravcu treba ići. Najogorčenija je Italija koju, zbog svega što se dešava ovih dana, mnogi vide kao sledeću zemlju koja bi mogla da napusti EU.


Besni su, međutim, i drugi. Austrijski kancelar Sebastijan Kurc ljut je jer je Nemačka na granici dve nedelje zadržala kamione koji su prevozili zaštitne maske za njegovu zemlju.


- Evropska unija moraće da se suoči sa kritičkom raspravom i sa objašnjavanjem kada kriza prođe - rekao je Kurc.


Bivši nemački vicekancelar Gabrijel Zigmar rekao je da bi EU mogla da se raspadne posle krize sa virusom korona, ako se ne pokaže solidarnost. On je kazao da se pokazalo da je EU dobro funkcionisala u blagostanju, ali da je na najvećem testu zakazala. Kritikovao je i Nemačku koja bi prema njegovom mišljenju trebalo da poveća svoj javni dug da bi pomogla Italiji i Španiji, jer sama ima veliku korist od blagostanja Evropske unije.

Razočaranje: Scena iz Italije

Međutim, upravo se Nemačka, zbog straha od "spajanja dugova", suprotstavila ideji Francuske da se emituju takozvane korona obveznice. Video-konferencija evropskih lidera o merama u borbi protiv virusa korona i posledica pandemije zbog toga je propala, a francuska ministarka za evropske poslove Ameli de Monšalin rekla je da će način na koji EU odgovori na pretnje kovida-19 odrediti njen kredibilitet i korisnost:


- Ukoliko je Evropa jedinstveno tržište samo u dobra vremena, onda ona i nema smisla.


Analitičar Dragomir Anđelković kaže da se u prvoj velikoj krizi pokazalo da Unija ne funkcioniše:


- Podbacila je i sa funkcionalnog i sa vrednosnog aspekta. Pokazalo se da nema solidarnosti ni unutar same EU, a kamoli prema zemljama u njenom okruženju. Kredibilitet EU je već urušen i ovo je tačka od koje se može očekivati dalji sunovrat. Verovatno neće biti drastičnih dešavanja, ali opadanje poverenja će se nastaviti. U roku od dve ili tri godine trebalo bi očekivati ozbiljna prekomponovanja unutar EU - kaže Anđelković.


DELOR: SMRTNA OPASNOST


NEKADAŠNjI predsednik Evropske komisije Žak Delor (94), koji je imao jednu od ključnih uloga u stvaranju Evropske unije kakvu danas poznajemo, poručio je da klima koja vlada između šefova država ili vlada i nedostatak evropske solidarnosti u trenutnoj situaciji stvaraju smrtnu opasnost za EU.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Синај

02.04.2020. 04:20

Имам осећај да би се поново родио кад би се ЕУ распала.