KRIJU POBIJENE SRBE: Žrtve "Oluje" državna tajna u Hrvatskoj - kako su "Novosti" pisale 1995. godine

Novosti online

05. 08. 2022. u 18:44

U DANIMA nakon 4. avgusta 1995. godine, u hrvatskoj javnosti nigde nije bilo nijedne jedine reči o broju pobijenih Srba u zločinačkoj akciji „Oluja“.

КРИЈУ ПОБИЈЕНЕ СРБЕ: Жртве Олује државна тајна у Хрватској - како су Новости писале 1995. године

Foto: Z. Jovanović

Kako su „Večernje novosti“ tada pisale, u slučaju zapadne Slavonije, hrvatska vojska nije imala odgovore gde je oko 6.000 „nestalih“ Srba. A samo na Knin je ispaljeno 2.000 granata, u vreme kada su civili spavali, a u 90 odsto slučajeva gađani su civilni ciljevi.

Mirovne snage tada su stidljivo govorile o nekim svojim saznanjima: Samo u Dvoru registrovali su 11 ubistava; uočeno je i hapšenje civila, ne samo muškaraca, nego i žena; srpske kuće se pljačkaju i spaljuju.

Iz kampa međunarodnih snaga kod Kina hrvatske vojka je izdvojila desetak muškaraca, za koje se nije znalo da li su prebačeni u neki zatvor ili su likvidirani.

Foto: Z. Jovanović

Podsetimo, odluka o zločinačkoj akciji "Oluja" doneta je 31. jula 1995. godine na Brionima, kada je na sastanku sa tadašnjim vojnim vrhom hrvatski predsednik Franjo Tuđman izjavio:

- Tema naše današnje rasprave je nanošenje takvih udaraca da Srbi praktično nestanu sa ovih prostora... Imamo podršku Nemačke, NATO-a, a delimično i Amerike - stvar je hitna!

Četiri dana kasnije u pet sati ujutru krenuo je kombinovani napad stotine hiljada hrvatskih bojevnika na sve linije odbrane zaštićene zone Ujedinjenih nacija, na celokupnu teritoriju Republike Srpske Krajine. Podršku hrvatskim vojnicima pružalo je 15.000 vojnika muslimanskog Petog korpusa armije BiH, iako to nikada zvanično nisu priznale, SAD su davale direktnu vazduhoplovnu, vatrenu, izviđačku, obaveštajnu i logističku podršku hrvatskim oružanim snagama.

Saradnju sa SAD priznao je tadašnji šef Hrvatske obaveštajne službe, Tuđmanov sin Miroslav, kao i američki ambasador u Zagrebu - Piter Galbrajt, koji je pre četiri godine u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju izjavio:

- U Oluji su se dogodili vrlo ozbiljni zločini. Sistemski su paljene i pljačkane srpske kuće i ubijani civili koji su tamo zatečeni.

Granatiranje izbegličke kolone 5. avgust 1995.

U strahu i panici stotine hiljada Srba krenulo je prema Petrovačkoj cesti ka Srbiji da bi spasilo goli život. Iako je kretanje izbeglica bilo uočljivo, jer su išli u kilometarskim kolonama u kolima, traktorima i peške, hrvatske snage su ih granatirale i bombardovale iz aviona, nadomak sela Tomina kod Savskog mosta. Zatim su kolonu presretali i Hrvati naoružani do zuba. Izbacivali su ih iz kola i mučki ubijali. Nekada pojedinačno, a nekad na gomili. 

- Nas žene bi šamarali, a muškarce tukli. Kidali bi garderobu sa nas, pogotovu ko je imao uniformu, i psovali pre nego ubiju - "Ubij go*na! Je*em li vam majku četničku, ubij sve dok ne nestanu" - priča žena iz kolone, koja je stigla do Srbije, ali traume nosi sa sobom do kraja života.

- U koloni mi je izgorela majka, otac, a od devojčice od šest meseci samo ručica ostala. Onda sam legla preko sina, da ga telom spasem, da rakete i bombe mene ubiju, da mi dete ostane - priseća se strašnih prizora meštanka Knina.

Dakle, zločinačka akcija "Oluja" koju je tada otpočela Hrvatska rezultirala je najvećim etničkim čišćenjem Srba. U akciji je proterano više od 250.000 Srba, a 1.852 ubijeno.

 

BONUS VIDEO: POGROM SRBA IZ KRAJINE: "Oluja" - zločin bez kazne

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)