Prema podacima iz Informacije o stanju bezbednosti u BiH u 2016. u toj državi, pored verskog, kako se tvrdi, je "vidno prisutan" i etnički/nacionalni ekstremizam, a među nosiocima takve vrste radikalizma sa povremnim nasilnim manifestacijama izdvojeno je nekoliko "ravnogorskih pokreta, sledbenika ideologije četničkog pokreta iz Drugog svetskog rata", preneo je sarajevski portal Kliks.

PROČITAJTE JOŠ: Crnogorski ravnogorci pravdu traže u Strazburu

"Među nosiocima takve vrste radikalizma s povremenim nasilnim manifestacijama izdiferencirano je nekoliko ravnogorskih pokreta koji su sledbenici ideologije četničkog pokreta iz Drugog svetskog rata. To su ideološki istovetno koncipirane organizacije koje su, pored agresivnog negiranja legitimnosti države BiH i opstrukcija evroatlantskih integracija, postavile sebi za cilj ujedinjenje svih ravnogorskih pokreta", navodi se u informaciji tog ministarstva.

Navodi se i da ravnogorski pokreti imaju negativan uticaj na bezbednosno okruženje u BiH jer su "pojedini njihovi lideri prilikom javnih govora pozivali na nacionalnu i versku netrpeljivost, negiranje BiH, te iznosili naglašeno radikalne stavove".

Poseban bezbednosni izazov za BiH je, navodi se dalje, i povratak državljana te zemlje koji su se na ratištima u Ukrajini i delu Sirije, pod kontrolom snaga Bašara al Asada, borili kao dobrovoljci i plaćenici.

PROČITAJTE JOŠ: U Crnoj Gori priznat Ravnogorski pokret

U Informaciji stoji da je broj odlazaka državljana BiH na ratišta u Siriji i Iraku smanjen krajem 2015. godine, da bi u 2016. godini, kako se tvrdi, bio evidentiran samo jedan odlazak državljanke BiH koja je u Siriju otišla radi sklapanja braka sa dobrovoljcem poreklom iz Srbije.

"U BiH se nalaze osobe koje podržavaju takve odlaske, mada ne poduzimaju konkretne aktivnosti da bi se pridružili bh. dobrovoljcima, što u velikoj meri otkriva važnost fenomena radikalizacije i posledica koje mogu iz toga proizaći. Pored sigurnosnih elemenata koji proističu iz odlaska dobrovoljaca državljana BiH u Siriju i Irak, poseban izazov za BiH predstavlja i povratak navedenih osoba u našu zemlju, te aktivnosti koje sprovode nakon povratka".

Bezbednosne službe BiH, navodi se dalje u Informaciji, ne raspolažu informacijama da povratnici sa sirijsko-iračkog ratišta planiraju izvršenje nezakonitih aktivnosti, ali su oni i dalje značajan sigurnosni izazov za državu.

"S obzirom na to da je većina dobrovoljaca na području Sirije i Iraka bila izložena dodatnoj radikalizaciji te da su stekli vojne veštine u direktnom učešću u borbenim aktivnostima u Siriji i Iraku, nakon čega su se vratili u BiH, ne može se sa sigurnošću isključiti njihovo eventualno nezakonito delovanje. Naime, manji broj povratnika sa sirijskog ratišta su vrlo agresivni sledbenici i promoteri ideologije IDIL-a, što može predstavljati ozbiljniju sigurnosnu prijetnju u narednom periodu", piše u Informaciji.

Ističe se da je delovanje radikalnih selefijskih grupacija nastavljeno i nakon objavljivanja Uputstva Islamske zajednice u BiH da zatvori nelegalne džemate, odnosno paradžemate.

Ministarstvo podseća da je celokupan proces tokom 2016. godine izazvao negativne reakcije među pojedinim liderima i sledbenicima radikalnog selefizma na području BiH.

"Pojedini selefijski paradžemati koji deluju u BiH izdiferencirani su kao žarišta ekstremizma i radikalizma. Istupi čelnika ovih paradžemata tokom 2016. godine, kao i podrška stavovima njihovih članova, povremeno su ozbiljno uticali na mogućnost njihovog radikalnijeg ponašanja pa i izvođenja nasilnih akata", navodi, između ostalog, Ministarstvo sigurnosti BiH, preneo je portal Kliks.