Vido ne sme biti ostrvo turizma: Gradonačelnica Krfa i predsednik udruženja Srba sa ovog ostrva o nastavku radova na mauzoleju kod Plave grobnice

M. MARKOVIĆ/J. MATIJEVIĆ

22. 02. 2020. u 10:00

Čuvamo ga isto kao što su ga čuvali naši preci, kaže Idreu

Видо не сме бити острво туризма: Градоначелница Крфа и председник удружења Срба са овог острва о наставку радова на маузолеју код Плаве гробнице

SARADNjA Željko Popović i Meropi Idreu Foto K. Mihajlović

MAUZOLEJ srpskim ratnicima i mučenicima na ostrvu Vido, koji su ostali da večno svedoče o nemerljivoj žrtvi za slobodu otadžbine, uskoro bi mogao da dobije i svoju večnu stražu. Bronzanu. Dva vojnika izvajana u visini ulaza u kosturnicu bdela bi nad usnulim srpskim pukovima, baš onako kako je 1938. godine predvideo arhitekta Nikolaj Krasnov.

Plan koji će, sada je sasvim izvesno, da bude oživotvoren, prenosi nam Željko Popović, predsednik Krfskog društva grčko-srpskog prijateljstva, koji je sa gradonačelnicom Krfa Meropi Idreu i njenom zamenicom Panajotom Tzane ovih dana u Beogradu, povodom Međunarodnog sajma turizma.

- Uz veliko razumevanje grčkog naroda, koje traje čitav vek, belezi srpske junačke epopeje iz Prvog rata neguju se, ali i nadograđuju, kao što se neguju i unapređuju veze između naša dva naroda - kaže Popović, koji je sa zvaničnicima Krfa ugostio i ekipu "Novosti" u beogradskom hotelu "Moskva".

U ovoj priči nije novo - novo ruho Mauzoleja na Vidu. Tokom dvosatnog razgovora mnogo toga lepog smo saznali. Na prelepom Krfu, na koji se srpska vojska iskrcala da udahne život i snagu za povratak u otadžbinu i ovde ostavila tragove junaštva, dostojanstva i poštovanja za domaćine, uzdižu se spomenici u čast toj junačkoj epopeji. Moravskoj diviziji podignut je spomenik od belog mermera. U Guviji, krfskom pristaništu, koje je do sada obeležavala samo bronzana ploča, uskoro bi mogao da bude kamp za susretanja sadašnjosti i prošlosti. Za nove lekcije na starim podvizima srpskih junaka i njihovih nesebičnih domaćina.


- Srpski i grčki narod vezuje mnogo toga - kazala nam je gradonačelnica Krfa Meropi Idreu. - Vera. Istorija. Ljubav prema otadžbini. Uzajamno poštovanje... A, Krf, on je poseban za Srbe. Tu je vaša, Srpska kuća. Nedaleko ostrvo Vido. Mi imamo pijetet prema grobljima srpskih ratnika koji su prekrivali gotovo ceo Krf. Imamo poštovanje, posebno prema ostrvu Vido. Čuvamo ga isto onako kao što su ga čuvali naši preci, koji su se zavetovali da pola veka neće nijednu mrežu, u ulovu, baciti u more u kome su hiljade srpskih vojnika našle konačni mir posle nemerljive patnje od gladi i dugog putovanja. Lično se zalažem da Vido ne sme da bude ostrvo turizma - to je sveto mesto srpske istorije. I, ko god dođe s drugom namerom, jasno mu stavljam do znanja da će za mog mandata ostati po utemeljenim pravilima naše starine.

Foto Arhiva Srpske kuće


Gosti sa Krfa o svemu ovome razgovarali su, u četvrtak, sa ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Srbije Zoranom Đorđevićem.

- Ministar Đorđević nam je kazao da je Vlada Srbije odlučila da se spomenici na Krfu urede s dužnim pijetetom i da svim posetiocima ostrva Vido ispričaju dostojanstvenu priču o stradanju srpskih vojnika - kazao nam je Popović. - Plan rekonstrukcije podrazumeva uređenje prostora ispred Mauzoleja, staze koja vodi do njega, postavljanje ambijentalnog osvetljenja, kao i dodatne radove na samom Mauzoleju i stalnu izložbeno-informativnu postavku. Naravno, uz sve ovo, ističem ogromnu zahvalnost našeg, srpskog naroda stanovnicima Krfa na pruženom utočištu srpskim vojnicima tokom rata i na dosadašnjem očuvanju tradicije i sećanju na srpske žrtve.



Gradonačelnica Idreu je na ove reči uzvratila:

- Krf je spreman da podrži Republiku Srbiju u svim planiranim aktivnostima, ne samo na uređenju ostrva Vido, kako bi ono ostalo sveto mesto srpske istorije i srpsko-grčkog prijateljstva. Pružićemo svu potrebnu podršku Srbiji kako bi se predstojeća pripremna faza, a zatim i sami radovi, odvijali blagovremeno i uz osiguranje najviših standarda kvaliteta.


SVEDOČANSTVO HEROJSTVA I TRAGEDIJE

DELEGACIJU Krfa predvođenu gradonačelnicom Meropi Idreu ugostio je i gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

  • Nijedan grad u Evropi ne svedoči o herojstvu i tragediji našeg naroda u dvadesetom veku kao Krf - kazao je gradonačelnik Radojičić. - Ali, saradnja u oblasti kulture i turizma ima, takođe, veliku važnost. Na taj način upoznajemo nove generacije sa datumima koji su odredili našu sudbinu i čuvamo ih od zaborava. J. D.


  • Foto I. Marinković


    ISTORIJA U SRPSKOJ KUĆI

    NA sastanku kod ministra Đorđevića predložili smo da se Srpska kuća na Krfu, u vreme kada nema poseta, otvori za studente istorije, kako bi se odavde ponele lekcije o našoj slavnoj prošlosti - priča nam Željko Popović. - Predložili smo i da se razmotri mogućnost da se učeničke ekskurzije na Vido i Zejtinlik ne smatraju kao posete inostranstvu, jer se po važećem pravilniku one van Srbije mogu organizovati samo u završnoj godini srednje škole. Tako bi đaci imali priliku da posete ova sveta mesta i pre velike mature.

    Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

    Komentari (8)

    рашинац св

    22.02.2020. 10:27

    никакви југословени,било је и других добровољаца.Србија треба да одкупи Крф као место ХОДОЧАШЋА, поготову ученика.

    VASO ERCEGOVACv

    22.02.2020. 11:03

    DASE ZNA I OVDJE U POLJSKOJ IMA SRPSKO VOJNICKO GROBLJE , NA KOME POCIVA 300 ( TRI STOTINE ) SRPSKIH VOJNIKA. MALO KO TO OD SRBA ZNA......

    Мире

    22.02.2020. 12:09

    Крф, Видо, Лазарет, Плава гробница живеће у души сваког Србина и преноси ће се сколена на колено док је год Србина.

    Aleksandar Popovic

    22.02.2020. 12:26

    Sa nasim proverenim prijateljina, Grcima, mogao bi da se postigne dogovor o “srpskom Vidu”, kao mestu velike srpske tragedije i vekovnog grcko-srpskog prijateljstva. Na nasoj Vladi je da pokrene inicijativu, uveren sam da bi ona bila prihvacena.

    miki

    22.02.2020. 15:07

    Barem jedna srednjoskolska ekskurzija mora da bude poseta Krfa i ostrva zmija (kako su zvali ostrvo Vid - kamenjara bez vode i senke drveta, na kome se od iznemoglosti, tifusa i gladi umiralo u siprazju, po kamenjaru). Retko je neki narod proziveo strahote poput naseg naroda tada, duzni smo to da pamtimo.