Privreda u plusu 437 milijardi dinara

D. I. K.

20. 06. 2018. u 21:46

Većina srpskih preduzeća je lane upisala pozitivan rezultat, pokazuju finansijski izveštaji. Duplo veća dobit nego godinu pre

Привреда у плусу 437 милијарди динара

GOTOVO tri petine srpskih preduzeća lane je "upisalo" pozitivan rezultat. Prema podacima Agencije za privredne registre, koja je obradila finansijske izveštaje srpskih privrednika, u 2017. godini je, na nivou cele privrede, ostvarena dobit od 437 milijardi dinara - što je duplo više nego godinu pre.

Podaci APR pokazuju da je 59.131 firma poslovala profitabilno, sa ostvarenom dobiti od 666,6 milijardi dinara.

- Na strani negativnih rezultata bilo je 1.048 privrednih društava manje u odnosu na prethodnu godinu, odnosno ukupno 26.592 preduzeća, koja su iskazala neto gubitak u visini od 229 milijardi dinara - rekla je Ružica Stamenković, registrator Registra finansijskih izveštaja APR.

Kako ističe, rast profitabilnosti obeležio je i poslovanje javnih preduzeća koja su, u konačnom zbiru, ostvarila dobit od 29 milijardi dinara.

Od ukupno 576 javnih preduzeća u našoj zemlji, profit je upisala čak 421 firma, njih 135 gubitak, a ostatak od njih 20 nije iskazao rezultat.

Prema rečima Ružice Stamenković, broj zaposlenih u javnim preduzećima lane je smanjen za 1.979 radnika, tako da su ona zapošljavala ukupno 118.115 radnika. To je znatan deo od ukupno 1,07 miliona zaposlenih, koliko ih radi u 101.012 firmi u Srbiji. Inače, broj radnika na nivou cele privrede porastao je za 3,3 odsto, dok su rashodi za plate uvećani za 9,3 procenta. Najveći rast mase zarada iskazala su preduzeća u oblasti - prerađivačke industrije.

Zaduženost i nelikvidnost su i dalje problemi s kojima se suočavala srpska privreda i tokom protekle godine, iako su sopstveni izvori finansiranja uvećani za devet odsto.

Iz sopstvenog kapitala se, prema podacima APR, većim delom finansiraju javna preduzeća (jer imaju i najveći kapital), dok su u najtežem položaju mikropreduzeća, koja samo sedam odsto kapitala koriste iz sopstvenih izvora. Praktično na 100 uloženih dinara, kod mikropreduzeća će sedam dinara biti iz sopstvenih izvora, a 93 dinara pozajmljeno. Profitabilnost još nije dovoljna da bi se privreda finansirala iz sopstvenih sredstava.

- Noseći deo privrede čini 11.131 veliko, srednje i malo preduzeće, a ona su ostvarila četiri petine finansijskog rezultata cele privrede i upošljavaju 78,3 odsto svih radnika - zaključila je Ružica Stamenković.


ODUGOVLAČE DOBAVLjAČIMA

PREDUZEĆA su i prošle godine brže naplaćivala svoja potraživanja - u proseku za 69 dana, nego što su namirivala svoje obaveze prema dobavljačima - u proseku za 118 dana. Javna preduzeća, tako, naplaćuju u roku od oko 77 dana, a plaćanja obavljaju u roku od 134 dana. Najgora je situacija u sektoru poslovanja sa nekretninama gde je naplata potraživanja 183 dana, dok svoje obaveze ove firme izmiruju za čak 358 dana. Karakterističan je sektor usluge smeštaja i ishrane, gde se najveći deo usluga naplaćuje u gotovini.

- Oni zapravo najbrže naplaćuju svoja potraživanja, i to rade u 29 dana, međutim, ovaj sektor ne izmiruje obaveze tom brzinom, već to čine za 165 dana - ukazuje Stamenkovićeva.




Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (5)

Tomislav1

20.06.2018. 23:22

Da li su i radnici osetili taj prihod privrede..Naravno da nisu ali su zato vlasnici male džipove zamenili večim , male jahtice većom , jednu hacijendu sa drugom ali večom i sl.Naš poreski sistem to stimuliše a ne prelivanje malo i na plate radnika, poboljšanje uslova rada i sl.

zare

21.06.2018. 07:10

Drzava stiti vlasnike, a ne obazire se na zivot svojih gradjana koji se ne popravlja ! Nema vecih plata, nema vecih penzija, ima samo obecanja sa nekim dalekim rokovima, neubedljivim ! Ne verujem vise nikome i nicemu i ozbiljno sumnjam u ovakve podatke !

vlasnik

21.06.2018. 17:47

@zare - Probaj da i ti budes vlasnik ako znas ali lakse se zavuci u neki cosak i pljuvati po onima sto realno rade

električar

21.06.2018. 07:59

Znači, biće dobar i ekstra profit onih koji raspolažu ovim "viškom" ... Ovo je zaista razlog za veće raspoloženje svih koji su ove "pare" napravili, pogotovo radnika kojima je država godinama dužna ko zna koliko plata, a koji su ("po sili zakona") besplatno radili u državnim preduzećima u restrukturiranju, a čije im je (državno) rukovodstvo ostavilo decu bez hleba i lekova ... Ili to ipak neće biti povezano ...