Srpska crkva je na udaru u celom regionu

V. N.

18. 05. 2019. u 19:18

Saopštenje arhijereja SPC posle zasedanja. Ubedljivo najveća muka u Crnoj Gori

Српска црква је на удару у целом региону

Sabor SPC, foto SPC

NAJVEĆI problem pravoslavne crkve danas je raskol u Ukrajini i "promašeni pokušaj" Carigradske patrijaršije da ga reši "preko kolena". Navedeno je ovo u saopštenju Svetog arhijerejskog sabora SPC, čije redovno godišnje zasedanje je završeno u subotu u Beogradu.

U saopštenju se navodi da je Sabor sa dužnom pažnjom saslušao izlaganja dvojice srpskih lidera, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsedavajućeg Predsedništva BiH Milorada Dodika o stanju i problemima našeg naroda u Srbiji i Republici Srpskoj, ali i šire, navodeći da je stav o pitanju Kosova u Metohije saopšten u petak.

- Tokom susreta sa Dodikom i Vučićem paralelno je razgovarano i o bratskoj saradnji državnih organa, obrazovnih i kulturnih ustanova i svih ostalih nosilaca javne odgovornosti u Srbiji i u Republici Srpskoj, na dobro našeg naroda s obe strane Drine i na njegovo opšte dobro, ma gde da živi - navodi se u saopštenju.



Pročitajte još - Sabor SPC potvrdio: KiM sastavni deo Srbije



Ukazano je i da Sabor ostaje pri svom da ne priznaje novoustanovljenu paralelnu crkvenu strukturu u Ukrajini.

Sabor je razmotrio stanje Srpske crkve u regionu, pri čemu je konstatovano da su, kako je navedeno, "animoznost i diskriminacija u odnosu na našu Crkvu prisutne, u većoj ili manjoj meri, gotovo svuda, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji". Naročito, kako se dodaje, u Crnoj Gori, gde je nedavno potvrđen antievropski i anticivilizacijski predlog zakona o crkvama i verskim zajednicama.

- Tim nacrtom zakona se specijalno i namerno diskriminišu eparhije Crnogorsko-primorska i Budimljansko-nikšićka - stoji u saopštenju. - Takva rešenja ukidaju neotuđivo pravo građanina na slobodu veroispovesti i savesti i predstavljaju direktno mešanje u unutrašnje crkvene poslove.

Ocenjeno je da su odnosi sa Rimokatoličkom crkvom i sa crkvama reformacije u Srbiji, kao i sa Islamskom zajednicom Srbije, tradicionalno dobri i korektni. To se, navodi se, nažalost, ne može reći za odnose sa određenim krugovima Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj i Islamske zajednice u BiH.


Patrijaršija, foto Tanjug

RUMUNIJA

SABOR je saopštio i da po ko zna koji put izražava svoju "zaprepašćnost i ogorčenost usled nekanonskih upada episkopa i sveštenika Rumunske pravoslavne crkve u eparhije Srpske pravoslavne crkve u istočnoj Srbiji".


NOVI SASTAV SINODA

SABOR je odlučio da novi članovi Svetog arhijerejskog sinoda budu mitropolit dabrobosanski Hrizostom i episkopi bački Irinej, šumadijski Jovan i kruševački David.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Србин са Косова

18.05.2019. 20:55

Године 2020. може се једино обележити датум обнављања "Српске патријаршије", а не "уједињења покрајинских цркава", поготово не са великим "Ц". Само је Српска црква задржала трајно решен статус аутокефалности, иако је током историје два пута укидана. Светосавска црква имала је и има своје епископије и касније митрополије. На челу Српске цркве налази се - патријарх и архиепископ српски Иринеј. Цркве у тексту са малим и великим "Ц" су екуменске подвале из Равенског акта, срачунате да здробе СПЦ...