Robot Marko pomaže deci da vežbaju

I. Kovačić

16. 07. 2018. u 19:41

U Institutu za zdravstvenu zaštitu dece u Novom Sadu testira se najsavremenija mašina u ljudskom obliku. Zavidni rezultati u radu sa mališanima sa cerebralnom paralizom i drugim poremećajima

Робот Марко помаже деци да вежбају

NAJSAVRŠENIJI srpski robot zove se Marko i namenjen je za rad sa decom ometenom u razvoju. Ideja o razvoju ovog robota nastala je pre desetak godina na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Zahvaljujući sredstvima države tim od 30 stručnjaka je radio na njegovoj izradi. Robot Marko trenutno se nalazi u fazi testiranja rada sa decom u Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine u Novom Sadu.

Doktorka Aleksandra Mikov, upravnica Klinike za habilitaciju i rehabilitaciju Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine, kaže da robot Marko pokazuje zavidne rezultate u radu sa mališanima sa cerebralnom paralizom, kao i onima koji pate od drugih poremećaja psihomotornog razvoja.

- Pomenuta stanja kod dece zahtevaju dugotrajne tretmane i zato neretko, naročito kod mlađe dece dolazi do zasićenja, dosade i smanjenja aktivnog učešća, što se popravilo uvođenjem robota Marka - priča dr Mikov. - Klinička praksa pokazuje da deca imaju jako lepu reakciju i uspostavljaju komunikaciju sa Markom tokom vežbi. Jako im je važno šta će im on reći i trude se da vežbe što bolje izvedu kako bi dobili njegovu pohvalu. Takođe, robot Marko se pokazao i kao dobar motivator u slučajevima kada detetu neke vežbe idu teško.

Naša sagovornica objašnjava da u ovom momentu robot Marko ima mogućnost da pokazuje emocije na licu - radost ili tugu, može da pokreće oči, verbalno daje komentare vezane za tok samih vežbi. Takođe, može rukama da pokaže najjednostavnije pokrete koji se traže od deteta. Naravno, sve ovo je moguće uz sinhronu koordinaciju inženjera, lekara i fizioterapeuta.

BUCKAST I PLAV IZGLED robota Marka bio je posebno važan za tim stručnjaka koji su ga pravili. Zato su psiholozi testirali decu i utvrdili kakvu pojavu robota žele. Ispostavilo se da deca vole bucmaste oblike i da bi najveći broj želeo da je robot plav. Na kraju umetnici su definisali izgled robota.

- U početku smo imali samo maglovitu ideju šta bi želeli da napravimo i kakve efekte da postignemo u izradi ovog robota - kaže profesor dr Branislav Borovac sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i šef tima stručnjaka koji je radio na realizaciji robota Marka.

- Kroz rad je ideja dobijala sve konkretnije oblike. Na kraju je bilo jasno koje funkcionalnosti robot treba da ima, koje zadatke treba da bude u stanju da obavi i, na kraju, kakvu pojavu treba da ima. Tim je obuhvatio stručnjake različitih profila. Lekare koji sprovode terapije sa decom ometenom u razvoju sa različitim vrstama poremećaja, psihologe, umetnike i naravno, inženjere različitih struka. Najpre smo definisali šta sve želimo da robot može da uradi i odatle je sledila mehanička i upravljačka struktura.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije