Dnevnik zabluda: Nagrada koja doprinosi smrti nacionalne arhitekture

Slobodan Maldini

27. 12. 2019. u 12:42

Na konkursu za nagradu „Ranko Radović, mnoga izvanredna ostvarenja domaćih autora ostala su u senci stranih. I 2018, nagrada "Ranko Radović" otišla je u Hrvatsku

Дневник заблуда: Награда која доприноси смрти националне архитектуре

Vinarija „Galić“ u Kutjevu / Foto Lična arhiva

POD pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Gradske uprave, u Beogradu su uručene nagrade "Ranko Radović" za najbolja ostvarenja u arhitekturi.

Osnivač nagrade koja nosi ime poznatog srpskog arhitekte Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije i suosnivači među kojima su značajne srpske institucije u arhitekturi: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Departman za arhitekturu Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, Institut za urbanizam Srbije, dodelili su ovogodišnja priznanja ustanovljena da podstiču, razvijaju i afirmišu kritičko-teorijsku misao u arhitekturi i arhitektonsko stvaralaštvo. Nagrada za realizovano arhitektonsko delo u 2018. uručena je "Uredu dva arhitekta" iz Zagreba za projekat Vinarije "Galić" iz Kutjeva u Hrvatskoj, a u kategoriji televizijske emisije, izložbe ili multimedijalne prezentacije pripala je grupi autora za realizaciju 53. zagrebačkog salona "Desetljeće 2008-2018" u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata u Zagrebu. Ali, da li iznenađuje što su ova visoka srpska nacionalna priznanja uručena našim zapadnim susedima iz Evropske unije?

Ovogodišnjom nagradom "Ranko Radović" još jednom su arhitekti u Srbiji doživeli grubo otrežnjenje. Saznanje da se savremena srpska arhitektura "problematičnim kvalitetom" ne može uporediti sa hrvatskom, učvršćuje kompleks koji odavno postoji među predstavnicima nacionalnih stručnih žirija u Srbiji u odnosu na našeg naprednog suseda. Na ovom konkursu, mnoga izvanredna ostvarenja domaćih autora ostala su u senci stranih. I 2018, nagrada "Ranko Radović" otišla je u Hrvatsku, zagrebačkim arhitektima Karaču i Žuniću, a 2017. ovo prestižno priznanje dobili su isti autori, za monografiju u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ove godine, nagrada "Ranko Radović" potvrdila je inferiornost srpske arhitekture u regionu i zapanjujuću nadmoć hrvatske arhitektonske struke nad srpskom. Ali, šta su uzroci nemoći srpskih arhitekata da se ravnopravno mere sa hrvatskim, pa čak i na značajnom stručnom nadmetanju u Srbiji?

Blago rečeno, autorska arhitektura u Srbiji je zamrla. Najveće i najskuplje projekte u zemlji rade strani arhitekti pod pokroviteljstvom "sveznajućih" domaćih političara. Gotovo da ne postoji nacionalni kapitalan projekat koji nije "izmakao" domaćim arhitektima. U neravnopravnoj trci sa inostranim arhitektonskim biroima, srpski arhitekti nemaju šansu. Arhitekti u Srbiji odavno su izgubili bitku protiv političkog i investitorskog urbanizma koji uništava naše gradove. A oni angažovani na monstruoznim urbanističkim i arhitektonskim državnim projektima, vešto kriju umešanost i odgovornost u ovim prostornim destrukcijama velikih razmera. Između strukovnih priznanja poput nagrade "Ranko Radović" i novca, opredeljuju se za ovo drugo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije