"DAN DUNAVA": Za zdraviju vodu i bogatiji riblji fond
PREDSTAVLjANjEM projekta „Multisektorski pristup nepogodama u Osječko-baranjskoj županiji i Autonomnoj pokrajini Vojvodini, Regionalne razvojne agencije Bačka u partnerstvu sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i partnerima iz Hrvatske, danas je u objektima za mobilni opremu javnog preduzeća „Vode Vojvodine“ obeležen „Dan Dunava“.
Foto Z. Grumić
Reč je o projektu vrednom 1,8 miliona evra u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska–Srbija kojim se integriše višesektorski pristup i podiže nivo spremnosti za katastrofe i zajedničko delovanje u slučaju velikih poplava ili nesreća.
- Projekat je počeo u oktobru 2019. godine i do kraja marta iduće godine zajedničkim radom eksperata iz Srbije i Hrvatske, biće unapređen i uspostavljen sistem odbrane i sanacije. - Cilj je takođe da se smanji rizik od otpada i da postojeći kapaciteti budu što efikasniji. Novi Sad je je jedan od retkih gradova koji je još pre deset godina imao mobilnu branu za odbranu od poplava, a ovim projektom predviđeno je dodatnih 200 metara takve brane. Takođe, tu su i pumpe , punilice … sve za odbranu od potencijalnih poplava da nam se ne desi ponovo 2014. godina - kaže Andrea Stijepić, koordinatorka projekta i naglašava da je sastavni deo čitave priče i edukacija za članove Kriznog štaba, poljoprivrednike, vatrgosane službe… sve koji doprinose zaštiti od poplava.
Po rečima Nemanje Ivanovića, načenika pokrajinske inspekcije za zaštitu životne sredine, u poslednjih sedam-osam godina ekološko-hidrološka situacija je mnogo bolja, s obzirom na do ta na Dunavu rade dva prečistača kao i da nije bilo većih zagađenja niti jedno veće uginuće ribljeg fonda.
- Industrijska postrojenja se kontrolišu na toku Dunava od granice sa Mađarskom do Beograda, i nema zagađivača koji to ugrožavaju. Nije bilo ni udesa većih plovila koji bi izlili toksine u vodu ali je zato ogroman problem plastični otpad, koji bacaju neodgovorni građani i koji predstavlja katastrofu pogotovo kada nivo reke opadne. Reč je o tonama plastičnih flaša i to je zapravo u fokusu zaštite životne sredine, ove, kao i u narednim godinama. Pored svog prirodnog bogatstva, imamo dva bisera prirode, Gornje podunavnje i Koviljsko-petrovaradinski rit, koje jednako tako moramo čuvati- kaže Ivanović.
- Boljem kvalitetu vode, zdravijem i brojnijem ribljem fondu u Dunavu, doprinose i regulative kojih sve sva privredna postrojenja uz reku pridržavaju. U Novom Sadu imamo dve „crne tačke“, kolektore kanalizacione na Keju žrtava racije i iza železničkog mosta, a prošle godine smo uklonili sa obale i dva rashovodvana ledolomca koji su bili potencijalni zagađivači- kaže Ivanović.
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)