STRANCI KAO NA TRACI: Zvezda i Partizan u prethodnih 10 sezona imali značajan broj inostranih košarkaša

G. KELIĆ

25. 07. 2022. u 11:00

MNOGO se galame podiglo ovog leta oko broja stranih košarkaša koji će u narednoj sezoni predstavljati ekipe Partizana i Crvene zvezde. Trenutno ih crno-beli na platnom spisku imaju osmoricu, dok crveno-beli broje petoricu, uz napomenu da to nije konačan zbir.

СТРАНЦИ КАО НА ТРАЦИ: Звезда и Партизан у претходних 10 сезона имали значајан број иностраних кошаркаша

FOTO: M. Vukadinović

Za mnoge je to bio povod da počnu sa kukumavkom oko budućnosti srpske košarke i domaćih talenata. Međutim, pogledom u skoriju prošlost jasno se vidi da ovaj trend nije novokomponovan, sve sa ciljem da se bude konkurentan u evroligaškoj sezoni, već i te kako odavno ukorenjen u transfer-politiku naša dva najveća kluba.

Kao reper je uzeto poslednjih deset sezona, tačnije od takmičarske 2013/2014, kada su prvi put oba "večita rivala" učestvovala u elitnom evropskom takmičenju, pa do ove naredne, kada će opet zajedno predstavljati našu klupsku košarku.

U toj prvoj združenoj evropskoj kampanji i jedni i drugi su imali po petoricu momaka sa stranim papirima. Zvezda je, uz trojicu Amerikanaca (Nelson, Dženkins, Šilb), imala još Ukrajinca Aleksandra Lipovija i Slovenca Jaku Blažiča. Sa druge strane, Partizan se oslanjao na francuski trio: Lovernj, Dalo, Vesterman, uz Amerikanca Terensa Kinzija i Letonca Davisa Bertansa.

CRNO-BELI LETE 561 KILOMETAR VIŠE

OBA naša tima će u regularnom delu Evrolige preći veliku kilometražu, a pragmatični analitičari izračunali su da će crno-beli leteti 561 kilometar više od crveno-belih (33.826 naspram 33.265), zbog nepovoljnijeg kalendara takmičenja i "vezanih" gostovanja. Inače, najkraći put na gostovanjima preći će ekipa bolonjskog Virtusa - 31.371 kilometar, dok ubedljivo najduži put čeka košarkaše Makabija iz Tel Aviva - 70.513 kilometara.

Ta sezona bila je presudna u određivanju smera kojim će dva rivala u narednim godinama da se kreću. Crveno-beli su od tada postali stalni član evroligaškog društva (izuzev sezone 2018/2019), dok su crno-beli ispali iz elite i sve do ove godine proživljavali velike turbulencije unutar svih klupskih struktura.

Samim tim, potrebu za većim brojem, ali pre svega kvalitetnijim stranim pojačanjima, zahtevala je Crvena zvezda kako bi pokušala da bude što konkurentnija ostatku Evrope. Neretko su se dešavali i potpuni promašaji, kao što je bio slučaj sa grčkim centrom Sofoklisom Skorcijanitisom, izraelskim plejmejkerom Galom Mekelom, američkim akvizicijama Rajanom Tompsonom, Emanuelom Terijem, Džonijem O'Brajantom, Kalinom Lukasom, Džejmsom Gistom i Derikom Braunom. Ali, bilo je i mnogo pogodaka sa takvim investicijama, koji su doneli višestruku dobit za klub i prirasli srcu navijačima, kao što je u slučaju Kvinsija Milera, Bilija Berona, Čarlsa Dženkinsa, Nejta Voltersa, Džordana Lojda ili Ostina Holinsa.

Prosek crveno-belih je 5,9 stranaca po sezoni, dok je rekordan broj zabeležen u sezonama 2019/2020. i 2020/2021. - čak devetorica, što trenutnih pet iz aktuelnog sastava čini podnošljivim.

Iako su bili daleko od najbolje košarke na Starom kontinentu, ni crno-beli nisu prezali od dovođenja inostranih lica, samo što su oni u slučaju Džamara Vilsona, Frenka Robinsona, Džamonta Gordona, Amide Brajme i Kvame Vona bili značajno manjeg kvaliteta od potonjih Zvezdinih.

Zanimljivo je da je prosek crno-belih gotovo identičan broju rivalovih stranaca po sezoni (6), kao i takođe maksimalan broj koliko ih je u toku jedne takmičarske godine oblačilo dres tima iz Humske. U sezoni 2019/2020, koju je naprasno prekinula korona, čak devet stranih košarkaša (Brajan Angola, Kori Volden, Markus Pejdž, Nemanja Gordić, Džejms Mekadu, Redži Reding, Rašon Tomas, Žanis Pejners, Vil Mozli) prodefilovalo je kroz tim koji je tada vodio Andrea Trinkijeri.

Zaključak je jasan, nisu "večiti" juče ustali i odlučili da napune igrački kadar stranim "plaćenicima", već tako funkcionišu od početka globalizacije svih grana društva, pa tako i sporta. Baš kao što su za naš list nedavno pričali legendarni Miroslav Nikolić i Željko Rebrača: "Neka ih, oni predstavljaju Srbiju u Evropi, a nama u manjim centrima treba pomoći oko razvoja novih talenata." Jedini problem jeste to što ovi sadašnji imaju mnogo više nula na svojoj čekovnoj knjižici od većine prošlih, a dug za porez stoji kao omča oko vrata.

Crvena zvezda

2022/2023: Ivanović, Holand, Martin, Bentil, Vajt (5*).

2021/2022: Ivanović, Holins, Vajt, Volters, Cirbes (5).
2020/2021: Hol, Lojd, Volden, Ročesti, Rit, O'Brajant, Teri, Noko, Kolom (9).
2019/2020: Beron, Braun, Gist, Faje, Dženkins, Lukas, Odžo, Perperoglu, Panter (9).
2018/2019: Beron, Faje, Odžo, Perperoglu, Regland, Rivers (6).
2017/2018: Antić, Feldin, Ročesti, Omić, Lesor, Enis (6).
2016/2017: Dženkins, Volters, Tompson (3).
2015/2016: Vilijams, Kinzi, Tompson, Mekel, Skorcijanitis, Miler, Cirbes (7).
2014/2015: Vilijams, Blažič, Dženkins, Cirbes (4).
2013/2014: Blažič, Lipovij, Šilb, Nelson, Dženkins (5).

Partizan

2022/2023: Panter, Ledej, Papapetru, Naneli, Madar, Lesor, Glas, Eksum (8*).

2021/2022: Panter, Ledej, Madar, Glas, Lesor, Mur (6).
2020/2021: Mika, Dreksler, Pejdž, Mozli, Tomas, Perkins (6).
2019/2020: Angola, Volden, Pejdž, Gordić, Mekadu, Reding, Tomas, Pejners, Mozli (9).
2018/2019: Pejdž, Si, Gegić, Renfro, Lendejl, Nikolić (6).
2017/2018: Vilijams-Gos, Von, Si, Tomić, Brajma (5).
2016/2017: Hečer, Robinson, Vrabac, Karahodžić, Gordon (5).
2015/2016: Džons, Murić, Magdevski, Vilijams, Vrabac, Vilson (6).
2014/2015: Kuzeloglu, Murić, Dalo, Akojon (4).
2013/2014: Lovernj, Vesterman, Dalo, Kinzi, Bertans (5).

BONUS VIDEO: Nikola Jokić - od dobroćudnog debeljuce, do najboljeg i najplaćenijeg košarkaša na svetu

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna