DOSAD NEVIĐENO NA MUNDIJALIMA: Države sa više od tri boje na zastavi - u problemima!

25. 11. 2022. u 17:51

JEDNA od najdosadnijih utakmica ovog Mundijala, bila je ona između Maroka i Hrvatske, ali osim što je mučno bio gledati ovaj susret, mučne scene doživeli su i navijači ove zemlje sa severa Afrike.

ДОСАД НЕВИЂЕНО НА МУНДИЈАЛИМА: Државе са више од три боје на застави - у проблемима!

Foto: Printskrin

Pre dva dana su utakmicu bez golova u 1. kolu Svetskog prvenstva odigrali Maroko i Hrvatska.

Za neutralne navijače bilo je mučenje gledati 90 minuta događanja, tačnije nedostatak istih u ovom okršaju grupne faze. 

Meču je prema zvaničnim podacima prisustvovalo 59.407 navijača, a veliki broj njih činili su strastveni Marokanci.

Ipak, ta cifra je mogla biti i veća da su policajci u Kataru malo bolje pripremljeni za događaj koji osiguravaju.

Naime, nekoliko marokanskih navijača nije moglo da uđe na stadion jer su, prema mišljenju policajaca, imali obeležja LGBT zajednice, što je zabranjeno u ovoj zemlji.

I te kako su pogrešili, s obzirom na to da su Marokanci zapravo sa sobom nosili berbersku zastavu.

Berberi su grana Hamita nastanjena kroz saharsko područje severne Afrike, a obuhvataju niz snažnih plemena među kojima se ističu Tuarezi, Rifi, Kabili, Šlehi, Beraberi i drugi.

U severnoj Africi ima otprilike 70 miliona Berbera koji govore berberskim jezicima, najviše u Alžiru, Maroku, Tunisu, Libiji, Egiptu, Mauritaniji, Maliju i Nigeru.

To policajci u Kataru izgleda nisu učili u školi, a nisu dobro ni upoznati sa LGBT simbolima, pa su u Maroku razočarani i poručili kako se na tribine očito ne sme ući ako na zastavi imate više od tri boje. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)