DA LI "MOLIM" I "HVALA" U RAZGOVORU SA AI POVEĆAVAJU POTROŠNJU STRUJE I VODE? Evo šta kažu stručnjaci
MNOGI korisnici AI četbotova tvrde da izbacivanje suvišnih reči u komunikaciji sa njima - kao što su "Molim te" i "Hvala" - može da uštedi energiju, vodu i druge resurse koji su potrebni da bi ti sistemi radili.
Foto: Photo by Growtika on Unsplash
Ipak, stručnjaci objašnjavaju da pitanje o ekološkom otisku koje AI ostavlja nije tako jednostavno.
Veštačka inteligencija se sve češće primenjuje u mnogim aspektima naših života - od posla do medicine i zabave - ali mnogi ne znaju šta se zapravo dešava "iza scene". Da bi AI programi funkcionisali, oslanjaju se na rad ogromnih data centara koji troše energiju, vodu i druge resurse - čak je i sam osnivač ČetGPT-ja Sem Altman 2025. godine potvrdio da korišćenje fraza poput "Molim te" i "Hvala" kada korisnici razgovaraju sa četbotom kompaniju koštaju desetine miliona dolara.
Zbog toga mnogi veruju da, ako ove ljubazne reči dodatno opterećuju data centre, tako ostavljaju i veći ekološki trag. Ipak, da li je to istina i da li se odricanjem od takvog jezika zaista štedi na energiji, vodi i novcu?
Prema stručnjacima, preskakanje tih reči može da ima efekta, ali mnogo manje nego što pretpostavljamo. Ne može se tvrditi da ljubazno postupanje sa četbotom ima značajnu ekološku cenu, jer kratke reči poput "molim" ili "hvala" imaju zanemarljiv uticaj u poređenju sa energijom potrebnom za rad osnovne infrastrukture data centara.
SVAKI UPIT NOSI TROŠKOVE
Veštačka inteligencija troši mnogo električne energije i vode za hlađenje sistema - još sredinom 2023. godine utvrđeno je ČetGPT "popije" oko 500 mililitara vode na svakih 5 do 50 pitanja, u zavisnosti od njihove složenosti i sezonskih uslova.
Prema istraživanjima, AI data centri već imaju značajan udeo u globalnoj potrošnji električne energije, a ta potražnja raste kako se povećava upotreba AI. Pored energije i vode, njihova izgradnja i održavanje zahtevaju materijale i zemljište.
AI takođe opterećuje regije koje su već pod pritiskom klimatskih promena. Takođe, energija, voda i infrastruktura su međusobno povezani, tako da promena u količini jednog resursa utiče na ostale. Upravljanje ovim resursima je ključno za klimatsku adaptaciju i dugoročno planiranje, uključujući zaštitu vode, pouzdano snabdevanje energijom i projektovanje otpornih naselja.
Ipak, infrastruktura AI često se posmatra odvojeno, kao da je reč samo o digitalnoj usluzi, a ne o fizičkom sistemu kome su potrebe struja i voda da bi funkcionisao. Stručnjaci upozoravaju da fokusiranje na sitne promene u ponašanju, poput načina formulisanja upita, odvlači pažnju od stvarnih strukturnih problema.
Važnije je kako AI sistemi utiču na energetsko planiranje, korišćenje vode, lokaciju i konkurenciju za resurse sa drugim potrebama društva.
To ne znači da treba odbaciti ČetGPT ili druge AI sisteme, jer oni donose vrednost u zdravstvu, istraživanju, logistici i drugim oblastima. Međutim, kao i svaka infrastruktura, imaju svoju ceno, a se na njih gleda kao samo na nematerijalni program, prikriva se stvarni uticaj na životnu sredinu, prenosi "Independent".
Nije zabluda što korisnici razmišljaju o izbegavanju suvišnih reči kao što su "molim" i "hvala" - to signalizira da ljudi ipak osećaju odgovornosti i da su svesni da AI ima ekološki otisak. Prepoznavanje tog signala otvara diskusiju o tome kako se AI uklapa u energetske sisteme, korišćenje vode, planiranje zemljišta i planetu koja se već suočava sa ograničenim resursima.
(rt.rs)
BONUS VIDEO - ANGELINA TOPIĆ ZA "NOVOSTI": Prva reakcija posle svetske medalje
Preporučujemo
NASTUPILA ERA APLIKACIJA ZA TRAŽENjE PRIJATELjA: Dejting je u drugom planu
06. 04. 2026. u 21:48
PRVI ČOVEK U KOSMOSU: Manje poznate, a veoma zanimljive činjenice o Juriju Gagarinu
12. 04. 2026. u 23:11
NOVO ISTRAŽIVANjE: Otkriveno kada su prvi ljudi naselili Australiju
12. 04. 2026. u 00:22
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)