KO JE BIO HENRI KISINDŽER? Politički vizionar ili ratni huškač
HENRI Kisindžer, često opisivan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. u Firtu u Nemačkoj. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera obuhvata period velikih međunarodnih promena i izazova.
Foto: EPA
Kisindžerovo porodično poreklo oblikovali su Drugi svetski rat i nacistički progon Jevreja. Sa porodicom se preselio u Sjedinjene Države 1938. godine, gde je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga istakli kao perspektivnog mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa. Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je da postane savetnik za nacionalnu bezbednost pod predsednikom Ričardom Niksonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kisindžer je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke spoljne politike tokom Hladnog rata. Njegova sposobnost da donosi teške odluke i vodi diplomatske pregovore dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD i Sovjetskog Saveza.
Jedan od najpoznatijih momenata u Kisindžerovoj karijeri bilo je potpisivanje sporazuma o kontroli naoružanja „SALT I” 1972. godine, koji je bio pokušaj da se smanje nuklearne tenzije između dve supersile. Njegova uloga u mirovnim pregovorima u Vijetnamu i potpisivanju Pariskog sporazuma 1973. takođe su ostavili dubok trag na međunarodne odnose.
Nobelova nagrada za mir, koju je Kisindžer dobio 1973. godine, bila je priznanje za njegove napore u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada naišla je na kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim dostignućima, kao što je bombardovanje Kambodže tokom rata u Vijetnamu. Nakon boravka u Beloj kući, Kisindžer je nastavio karijeru kao diplomata, obavljajući funkciju državnog sekretara pod predsednikom Džeraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Kemp Dejvidski sporazum) 1978. dodatno je produbila njegovu reputaciju mirnodopskog pregovarača.
Međutim, Kisindžerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari ga optužuju da podržava diktatorske režime u cilju očuvanja američkih interesa, dok drugi dovode u pitanje etičke aspekte njegovog spoljnopolitičkog delovanja. Uprkos kontroverzama, Henri Kisindžer ostaje važna ličnost u svetskoj diplomatiji, čije su odluke i dostignuća oblikovali međunarodnu scena tokom ključnih trenutaka.
Kisindžer je, podsećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 101. godini, saopštila je konsultantska kuća Kisindžer asošiejts.
BONUS VIDEO: NAPETO U STEJT DEPARTMENTU - Srpska novinarka postavila Mileru nezgodno pitanje
(Klix)
Preporučujemo
PREMINUO HENRI KISINDžER: Uticajni bivši državni sekretar umro u 101. godini
30. 11. 2023. u 07:07
BLINKEN DOPUTOVAO U TEL AVIV: Očekuju se razgovori o produženju primirja
30. 11. 2023. u 00:22
SEVERNA KOREJA PRELOMILA: Nikada nećemo razgovarati sa SAD o našem suverenitetu
29. 11. 2023. u 23:55
BAJDEN RAZGOVARAO SA BIN ZAJEDOM: Lideri govorili o ratu između Izraela i Hamasa
29. 11. 2023. u 23:15
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (2)