ARGENTINA, BOLIVIJA I ČILE PRAVE SVOJ OPEK: Razmatra se mogućnost saradnje oko izvoza litijuma
POLITIČARI iz Argentine, Bolivije i Čilea razmatraju mogućnost saradnje s ciljem kontrole izvoza litijuma. Međutim, kritičari smatraju da je to teško izvodljivo.
Foto Shutterstock
Južnoamerički region važi za litijumski trougao, sa najvećim nalazištima u svetu, pored Australije i Kine: Argentina (potencijal 19 miliona tona), Bolivija (21 milion) i Čile (10 miliona).
U te tri zemlje postoji politička želja da se uspostavi neka vrsta litijumskog OPEK-a, po uzoru na zemlje izvoznice nafte. Tom savezu bi mogli da se pridruže i Brazil (0,5 miliona tona) i Meksiko (1,7 miliona tona).
Litijum je jedna od najtraženijih sirovina u svetu, jer je neophodna za proizvodnju baterija za električne automobile ili pametne telefone.
Foto Tanjug/J. Pap
Industrijalizacija je cilj
- Ne želimo samo da budemo zemlje koje izvoze litijim karbonat, već i da budemo u stanju da učestvujemo u proizvodnji sve do baterije - rekao je pre nekoliko nedelja argentinski ministar tehnologije, nauke i inovacija Daniel Flimus.
- Polazna tačka nije ista u Argentini, Boliviji i Čileu. U Boliviji je proizvodnja državna, u Čileu mešovita, a u Argentini privatna - kaže u intervjuu za DW Migel J. Mitre, šef litijumske kompanije Ligreen S.A. iz argentinske provincije Huhuj, u pograničnoj oblasti sa Čileom.
Različiti okvirni uslovi
I Martin Kazimierski sa Univerziteta u Buenos Ajresu je skeptičan, a kao razlog navodi različite politike i pravni okviri koji regulišu tržišta na nacionalnom nivou, zato što u Boliviji postoji projekat sa posebnom ulogom za nacionalnu državu, Čile je lider u izvozu sa modelom koji podržava iznošenje privatnog kapitala, ali i zadržavanje dela prihoda.
Foto: Printskrin
U obe zemlje litijum je proglašen "strateškim resursom". To znači da nacionalna država ima punu kontrolu nad sirovinom. Argentina ima više federalni sistem.
- Ovde provincije pregovaraju direktno sa kompanijama - kaže Kazimierski za DW.
Na to dolaze i specifičnosti tržišta. Za razliku od nafte, trenutno ne postoji međunarodna referenta cena za litijum. A veliki resursi postoje i u drugim delovima sveta: to bi bila konkurencija za južnoamerički ili latinoamerički savez.
Zajednički projekat bi bio neophodan
Da bi se obezbedio jedinstven okvir, Argentina bi morala da proglasi litijum za strateški resurs. Kazimierski smatra da je to malo verovatno, jer bi to dovelo do sukoba sa pokrajinskim vlastima.
Pored toga, postoje i političke i istorijske razlike kao što je pravo Bolivije na oblasti u severnom Čileu. Protiv planova o udruživanju govori i dalji tehnološki razvoj, koji bi srednjoročno mogao da smanji udeo litijuma u baterijama. Tehnologije kao što su gorivne ćelije imaju za cilj da zamene električne baterije u mnogim njihovim funkcijama, naročito u oblasti teških vozila.
Foto: Tanjug/AP Photo/Esteban Felix
Preduzetnici žele brži tempo
Argentinski litijumski preduzetnik Migel J. Mitre priželjkuje brži tempo, jer za optimalno ekonomsko korišćenje potencijala postoji ograničeni vremenski okvir.
U Boliviji vlada malo kasni, što je posledica i unutrašnjopolitičkih previranja u zemlji. Na svečanosti povodom početka izgradnje autoputa, koji bi trebalo da omogući bolju povezanost sa slanim jezerom Ujuni, koje je bogato litijumom, predsednik Luis Arse je još jednom govorio o ciljevima bolivijanske politike.
- Ne želimo samo da prodajemo sirovinu, već želimo i da proizvedemo gotov proizvod, koji bismo izvozili u čitav svet - izjavio je Arse tom prilikom.
Preporučujemo
MESI RUŠI SAUDIJSKI BEDEM: "Gaučosi" kreću u pohod na "boginju"
22. 11. 2022. u 10:12 >> 10:12
20 GODINA KASNIJE: Sastale se glumice iz filma "Zona Zamfirova" (FOTO)
21. 11. 2022. u 14:26
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)