U SLAVU TUMANSKIH SVETITELJA: Šta ne smete činiti na dan svetih Zosima i Jakova
MANASTIR Tumane, koji mnogi s razlogom nazivaju „Ostrog na Dunavu“, privlači vernike ne samo iz regiona, već i iz svih krajeva sveta.
Foto: I. Marinković, Profimedia
Pravoslavni vernici 21. avgusta proslavljaju praznik posvećen Svetom Zosimu i Svetom Jakovu Tumanskom, čudotvorcima čije mošti počivaju u manastiru Tumane, jednom od najposećenijih svetilišta u Srbiji.
Hiljade hodočasnika svake godine dolazi u ovu svetinju nadomak Golupca, a njihovo ime i dan slave obeležavaju se i u domovima širom zemlje.
Manastir Tumane, koji mnogi s razlogom nazivaju „Ostrog na Dunavu“, privlači vernike ne samo iz regiona, već i iz svih krajeva sveta. Na praznik 21. avgusta reka ljudi sliva se u portu manastira kako bi se poklonili moštima svetitelja, zatražili utehu, spas od bolesti i životnih teškoća ili zahvalili na isceljenjima koja su, prema svedočanstvima, doživeli uz molitve tumanskim čudotvorcima.
Sveti Zosim bio je isposnik iz reda Sinaita u vreme kneza Lazara. Živeo je u pećini nadomak Tumana i, prema predanju, stradao kada ga je slučajno strelom pogodio Miloš Obilić. Njegove poslednje reči „tu mani i pusti me“ vezuju se za samo ime manastira Tumane. Mošti Svetog Zosima pronađene su 1936. godine, nakon čega je postao poznat kao iscelitelj kome se narod s poverenjem moli za zdravlje i mir.
Sveti Jakov, rođen kao Radoje Arsović, bio je obrazovan čovek, doktor nauka i ambasador. Posle susreta sa vladikom Nikolajem Velimirovićem, kasnijim svetiteljem, zamonašio se i postao iguman manastira Tumane. Stradao je 1946. godine, a njegove mošti otkrivene su 2014. godine, kada su počela brojna svedočanstva o čudesnim isceljenjima na ovom mestu.
Pored bogosluženja u manastiru, praznik se obeležava i u domovima vernika širom Srbije. Običaj je da se pale sveće za zdravlje i blagostanje, da se upućuju molitve za potomstvo i isceljenje, a u mnogim krajevima tog dana ne radi se težak fizički posao, posebno u polju, kako bi se pokazalo poštovanje prema čudotvorcima. Domaćice obavezno pripremaju posnu trpezu, a ponegde se siromašnima deli hleb ili kolač „u slavu tumanskih svetitelja“.
(SD)
Preporučujemo
ČUDO U STENI U SEVERNOJ OSETIJI: Legenda koja je oživela 22 metra iznad zemlje (FOTO)
08. 12. 2025. u 23:22
VELIKO ARHEOLOŠKO OTKRIĆE: Pronađen raskošan brod iz doba drevnog Egipta
08. 12. 2025. u 23:00
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)