TRAŽE PRIJEMNI I MALU MATURU: Državni ispit pod rizikom zbog načina na koji ga vrednuju univerziteti

Lj. B.

07. 06. 2022. u 08:40

VIŠE od polovine fakulteta u Srbiji - 52,4 odsto odlučilo je da će vrednovati državnu maturu, ali da će zadržati i prijemni ispit.

ТРАЖЕ ПРИЈЕМНИ И МАЛУ МАТУРУ: Државни испит под ризиком због начина на који га вреднују универзитети

Foto: Z.J.M.

To je pokazalo izjašnjavanje koje su nam fakulteti dostavili do 21. aprila, kada je bio rok da se izjasne o kriterijumima upisa. Državna matura je pod rizikom zbog načina na koji je visokoškolske ustanove vrednuju.

Ovo je rekla profesorka u penziji dr Snežana Medić koja je zadužena za saradnju sa visokoškolskim ustanovama u okviru Projekta državne mature, tokom razgovora o obrazovanju pod nazivom "Reforma gimnazija" u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

Inače, sve visokoškolske ustanove, po zakonu, do kraja avgusta treba da utvrde koje će ispite sa državne mature vrednovati prilikom upisa na studije i da odrede kriterijume rangiranja i izbora kandidata.

Profesorka Medić je kritikovala odnos fakulteta prema državnoj maturi, naglasivši da ne pokazuju interes da se ozbiljno uključe u ovaj posao.

- Neki fakulteti uopšte nisu dostavili kriterijume do sredine aprila, kada je bio rok da ih saopšte. Ima dosta opstrukcija i različitih izgovora - istakla je ona. - Fakulteti i autonomiju koriste da zaštite svoje interese. Zapanjujuća je neinformisanost profesora o državnoju maturi koja ih čeka za dve godine.

Učesnici su konstatovali i da je reforma gimnazija iz 2017. i uvođenje specijalizovanih odeljenja bila greška. Profesor u penziji dr Ivan Ivić istakao je da bi reforma gimnazija i državna matura trebalo da budu usko povezani, ali nije tako, pa promene u gimnazijama idu jednim tokom, a pripreme državnog ispita drugim tokom. On je naglasio da je gimnazijsko obrazovanje temelj razvoja društva, ali da država akcenat stavlja na dualno obrazovanje što je pogrešno. 

POTREBNO DRUGAČIJE OCENjIVANjE

ALEKSANDAR Markov, predsednik Foruma beogradskih gimnazija, kao probleme naveo je veliki broj đaka u odeljenjima, način ocenjivanja i nedostatak eksternog vrednovanja znanja.

- Rešenja su manja odeljenja u kojima ne bi bilo više od 25 učenika, trebalo bi promeniti način ocenjivanja, jer sada je 45 odsto učenika odlično i potrebno je uvesti državnu maturu - rekao je Markov, uz napomenu i da je veliki broj izbornih programa uneo konfuziju u gimnazijsko obrazovanje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (0)

POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina