DNEVNIK ZABLUDA: Beogradska škola stanovanja

Slobodan Maldini

15. 02. 2021. u 09:19

NA predlog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda, nedavnom Odlukom Vlade Republike Srbije "Centralna zona Novog Beograda" dobila je status kulturnog dobra prostorno-istorijske celine.

ДНЕВНИК ЗАБЛУДА: Београдска школа становања

Foto lična arhiva

Radi se o valorizovanim arhitektonskim objektima posebne vrednosti koji čine urbanu matricu novobeogradskih blokova: 21, 22, 23, 28, 29 i 30. Središnja tri bloka: 24, 25 i 26 nisu realizovani prema najranijim detaljnim urbanističkim planovima i danas čine zaštićenu okolinu prostorne kulturno-istorijske celine. Ove gradske strukture nastale su tokom šezdesetih, pa sve do sredine sedamdesetih godina prošlog veka kao rezultat brojnih javnih i masovnih urbanističko-arhitektonskih konkursa na kojima su profilisani brojni srpski arhitekti i nastala svetski zapažena Beogradska škola stanovanja.

Pobornici beogradske škole stanovanja su prvenstveno profesori na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu na predmetu "stanovanje" i grupa arhitekata - učesnika na stambenim arhitektonskim konkursima. Nastala je pedesetih i šezdesetih godina primenom funkcionalne šeme tzv. "beogradskog stana" - tradicionalne arhitektonske forme razvijene u decenijama pred Drugi svetski rat, a svoju zrelost dostigla je tokom sedamdesetih godina. Koncept beogradske škole stanovanja donosi praktične, promišljeno organizovane stambene jedinice unutar zgrada kolektivnog stanovanja, prvenstveno u Beogradu, čemu su prethodili moderni beogradski stanovi koncepcijski razvijani od 1918. do 1941. godine.

Posle Drugog svetskog rata, ovaj koncept izrastao je u novi standard stanovanja u Srbiji. U vreme intenzivnih graditeljskih aktivnosti kada je podignut Novi Beograd, arhitekti su usvojili novine u projektovanju, što je omogućilo izgradnju funkcionalnih i prostorno jednostavnih stambenih jedinica. Blokovi kolektivnog stanovanja iz vremena neposredno posle Drugog svetskog rata nastali su usled potreba izgradnje velikog broja stambenih objekata za što kraće vreme, po najnižoj ceni. Za njihovu realizaciju arhitekti su primenili koncept modernista, pre svega Le Korbizjea i njegove "Zajednice stanovanja" (Unit d'habitation) gde je ostvarena velika gustina stanovnika smeštenih na relativno malom prostoru.

Impresivne primere stanova stila beogradske škole stanovanja na prostoru novobeogradskih blokova proglašenih kulturnim dobrom, projektovali su: Mihailo Čanak, Leonid Lenarčič i Milosav Mitić u Bloku 21 (1965); Aleksandar Stjepanović, Branislav Karadžić i Božidar Janković, u Bloku 22 (1968-1974) i Bloku 23 (1974); Ilija Arnautović u Bloku 28 (1970-1974); Milosav Mitić i Mihailo Čanak u Bloku 29 (1974); Uroš Martinović u Bloku 30 (1977). Do kraja osamdesetih, mnogi autori su još uvek zadržali tipične šeme stanova karakteristične za beogradsku školu stanovanja, a njeni visoki dometi u funkcionalnosti stanovanja utiču na arhitekte i danas.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

EJ, LJUDI, ALI BUGARSKA... Ovom pričom je Nikola Jokić šokirao Amere