ZLOČIN ZBOG PRAVDOLJUBLJA: Pozorišna kritika - Hajnrih fon Klajst "Mihael Kolhas", JDP
U pripovesti o Mihaelu Kolhasu, trgovcu konjima, Hajrih fon Klajst (1777-1811) je pisao da je narečeni mladi čovek počinio u 16. veku strašan pokolj, sveteći se moćniku, koji mu je zaplenio i uništio konje, da bi ga pustio da prođe preko nepostojeće međe...
foto Privatna arhiva
Boris Liješević (u dramatizaciji Fedora Šilija) je ovu pripovest čestito prikazao na sceni JDP, i publika je mogla da uživa i samo u odličnoj inscenaciji i poslovično dobroj igri u ovom teatru. No, u svom stilu, Liješević je tragičnu Kolhasovu akciju, preteranu i krvavu, u kojoj i sam gubi život, obogatio muzikom vrlo zanimljivog umetnika, koji se predstavlja kao Kralj Čačka (Nenad Marić), dajući ovoj i inače kvalitetnoj predstavi još jednu dimenziju, refrenom muzičara, živo izvedenim na sceni: "Spasi nas od nas..."
Jer... Mihael Kolhas (Vojin Ćetković), sa svojim saputnikom Herzeom (Miodrag Dragičević), tražeći izvinjenje i jednostavnu meru, da bahati Junker fon Tronka (Aleksej Bjelogrlić) uhrani njegove vrance i vrati mu ih, nailazi tada, davno, na zid nepotizma, uvezanih interesa, zanimljivih porodičnih veza, koje se granaju do svih pora sudstva, države i pravde. Padajući u preteranu jarost, gubeći zdrav razum i podižući vojsku na narod, da bi se osvetio moćnicima, Mihael Kolhas gubi sve - voljenu ženu (Milena Vasić), prijatelje, saborce, svoju pravednu dušu...
U društvu, koje opisuje Klajst, u kome sistem štiti zločince, Kolhas uporno pokušava da dođe do pravde, no, u njenom odsustvu, on započinje sopstveni rat sa nesagledivim žrtvama. Vojin Ćetković je sa zavidnom energijom bio i pravednik, ali i zločinac u ime pravde, ako je to mogućno. Mada Klajst piše u pripovesti da je Kolhas tridesetogodišnjak, Ćetković, znatno stariji od piščeve zamisli, uspeva da "prebaci rampu" ne samo silinom igre, nego i specifičnom modernom interpretacijom, na tragu, u predstavama Borisa Liješevića, uvek prisutne sadašnjosti. A to redovno odvodi igru i radnju u brehtovske vode, pa se vapaj Kralja Čačka, da moli Boga da spasi nas od nas, odlično slaže sa apokaliptičnim epskim prizorima (scenograf Darko Nedeljković), ali i sa savremenim detaljima kostima (Marina Sremac), kao što su crvene "adidas" patike Lizbet Kolhas (Milena Vasić), koje zavode kičem svoje upadljivosti, ali i tačno lociraju duh vremena u kome živimo.
Iako nema potrebe da se upadljivo savremena asocijacija potcrtava savremenim kostimom, ovoga puta je taj detalj doprineo da se razume svevremenost Kolhasove tragičnosti, kojoj ne nedostaju ni sudija (Zoran Cvijanović), ni "psi rata" (Miloš Samolov), ni rođak Kunc fon Tronka (Nikola Rakočević), ni običan, gramziv, rđav svet (Miloš Samolov), ali ni Martin Luter (Vojislav Brajović), da "začini" Kolhasovu nesrećnu sudbinu kletvom i pokorom.
Predstava "Mihael Kolhas", po tekstu Hajnriha fon Klajsta, koji se prvi put igra kod nas, odličan je repertoarski potez JDP, a izbor Liješevića i Šilija, da je učine savremenom otvorio je dodatne mogućnosti za dramsko tumačenje borbe za pravdu, pravičnost i prilike da čovek do nje dođe mirnim, legalnim putem. Kolhasova krivica je i njegovo junaštvo, pa se ova davno napisana novela čita i kao večna nemoć pojedinca u sudaru sa "dubokom državom".
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)