SVESTRANI je umetnik, kultni pisac i slikar Momo Kapor svetom minuo trećeg dana marta pre četrnaest godina. On, koji je važio za najbeogradskijeg od svih beogradskih pisaca, osim što je bio Beograđanin, bio je i Sarajlija, kog je otac Hercegovac kao malenog doveo u Beograd. U to se Sarajevo istrajno nije vraćao veoma dugo, od 1972. godine. A sada se, kada Kaporu, na četrnaestu godišnjicu smrti, počast odaje Istočno Sarajevo, desila sejedina stvar zbog koje bi se Momo, da je živ, vratio i u ono drugo, Sarajevo svog detinjstva.
ROĐEN sam u Parizu, a posle razvoda roditelja vratio sam se kao mali na majčinu dedovinu. Obe familije su poreklom iz Mihajlovca kod Smedereva. Dedovina sa vinogradom i prelepim pejzažima je imanje na kome sam proveo čitavu osnovnu i početak srednje škole. Nalazi se na kraju sokačeta posle koga se pruža pogled ka zatalasanom Podunavlju i dalje ka Šumadiji.
ISPRED projekcije svog mračnog stanja svesti, guste šume (scenografija Jasmina Holbus, kostim Boris Čakširan), sa padinom "spaljene zemlje", gde drži kamp za decu sa hendikepom (u borbi za ekološku čistotu), nagrađivanom profesoru Karlu (Svetozar Cvetković) je sve jasno i zamorno.
E može jedan život da se ispriča jednom besedom, ali jednom pozorišnom predstavom može da se ispriča priča o svim ljudima,od postanka sveta do njegovog kraja i zato smo večeras na Sterijinom pozorju.
Na banjskom šetalištu, popularnoj promenadi, u centru prestonice srpskog kontinentalnog turizma otvorena je izložba fotografija „Bata u 90 slika“ posvećena Velimiru Bati Živojinoviću (1933-2016), jednom od najvećih i najpopularnijih jugoslovenskih i srpskih glumaca svih vremena.
Komentari (0)