"REZ-LINIJA- OTISAK" U MSUB: Uoči praznika rada na izložbi angažovane umetnosti
KAO treća izložba kojom ove godine Muzej savremene umetnosti otkriva svoju bogatu baštinu (posle skulptura Olge Jančić i dela iz kolekcije, pod imenom "Grad: mesto identiteta"), postavka "Rez-linija-otisak" bavi se društvenim angažmanom umetnika, pre gotovo jednog veka i sada.
Foto MSUB, Bojana Janjić
Kustosima Mišeli Blanuši i Miroslavu Kariću kao polazište su poslužile grafike nastale između dva svetska rata u Kraljevini Jugoslaviji, čiji su autori prepoznali potencijal i snagu ovog medija za direktan kritički iskaz o društveno-političkoj realnosti, kao i za brzo širenje (uglavnom levičarskih) ideja. A onda su pozvali savremene stvaraoce da nastave tu ideju i nastala je postavka sa oko 100 radova, u dijalogu.
Foto MSUB, Bojana Janjić
- Promišljanje trenutka u kome živimo, društvo u kome se dešavaju političke, ekonomske i razne druge promene, pozicija pojedinca u tome, teme su aktuelne i pre sto godina i danas - ističe, za "Večernje novosti", Mišela Blanuša. - Angažman autora iz tridesetih godina, njihova ideološka pozicija, stavovi, način borbe, širenje ideja, poklapaju se sa onim što se radi i danas, s tim što su se između dva rata prevashodno izražavali kroz grafiku, dok savremeni stvaraoci, koji su zastupljeni na izložbi, koriste i druge medije - performans, instalacije, objekte, akvarele, crteže, video-radove, foto-dokumentaciju...
Foto MSUB, Bojana Janjić
Opisujući svakodnevicu gradskog i seoskog stanovništva, nehumane i teške uslove života i rada, kao i borbu za egzistenciju, u osvit Drugog svetskog rata, objašnjava Blanuša, umetnici su radili svojevrsne romane u slikama:
- Počevši od čuvenog "Krvavog zlata" Đorđa Andrejevića Kuna, preko "Ljudi sa Sene" i "Cvetova mašte" Marjana Detonija, do "Tamnih varijacija" Antuna Zupe. Tu su i mape "Zemlja" Pive Karamatijevića, "Predgrađe" Maksima Sedeja, "Metro" Sergija Glumca, zbirka "Građevina" Branislava Stojanovića, i "16 linoreza" Otona Postružnika. Bila je to njihova umetnička borba za bolji položaj čoveka u društvu - zaključuje sagovornica.
PARISKA SIROTINjA UZ SENU
Dijalog između istorijskog i savremenog, kao povlačenje paralele sa vremenom uoči Drugog svetskog rata, za Miroslava Karića posebno je bilo uzbudljivo, s obzirom na to da smo suočeni sa globalnom krizom (mogućim ratom), ali i klasnim raslojavanjima, nepovoljnim, neizvesnim uslovima rada i teškim položajem radništva.
Foto MSUB, Bojana Janjić
- Na svakodnevnom nivou susrećemo se sa posledicama neoliberalizma, a iako su okolnosti izmenjene od pre 90 godina, jednako je bremenit istorijski trenutak - smatra Karić, i dodaje da je svako od savremenih autora na to reagovao. - Tako je crtačku instalaciju sa, između ostalog i prizorima vezanim sa početak pandemije, Siniša Ilić inkorporirao u Detonijeve "Cvetove mašte", koji su metafora za užase rata. Udruženje "Kurs", nadovezujući se na linoreze Postružnika i novelu "Vesti iz nigdine" Vilijama Morisa, otvara temu preteće militarizacije društva. Vladan Jeremić i Rena Redle predstavili su intervencije u javnim prostorima, koje su radili u Zagrebu, Tirani i Norveškoj, pa je deo postavke i objekat korišćen na protestima protiv rušenja nacionalnog pozorišta u Albaniji.
BORSKO "KRVAVO ZLATO"
MURAL Dare Pop Mitić oslonjen je na čuvenu mapu Đorđa Andrejevića Kuna "Krvavo zlato", kojom se i ranije bavila - priča Karić. - Deo rada je uvodni tekst Jovana Popovića, ali i činjenice vezane za rudnik u Boru, koji je po bogatstvu, tridesetih godina, bio prvi u Evropi, a sedmi u svetu. Francuska kompanija "Sveti Đorđe", vlasnik rudnika, zahvaljujući korupciji odlučivala je o svemu. Kunova mapa nije samo dokument o životu rudara, već i o procesima menjanja grada. Zanimljivo je iz današnje perspektive posmatrati gde je Bor bio između dva rata, a gde je danas.
Među najčešćim temama je, otkriva Karić, transformacija grada pod naletom kapitala:
- Jedini grafičar, Nikola Radosavljević, napravio je više od hiljadu otisaka, kućnih brojeva, zgrada koje su srušene, nestale... Te male privatne istorije progutali su veliki istorijski lomovi i veliki novac. Na sličnu temu je i rad Milice Ružičić "Stambeno pitanje", priča o položaju i statusu radnika koji grade stambeno-poslovne centre, a sebi ne mogu da obezbede ni blizu tako luksuzan životni protor. A to pokreće i mnoge druge teme: ulaženje u dužničko ropstvo podizanjem kredita, priče o izvršiteljima, oduzimanju stanova, beskućništvu...
Preporučujemo
OBELEŽAVANjE DVA VEKA OD OSNIVANjA : Počeli Dani Matice srpske u Sremskim Karlovcima
21. 01. 2026. u 16:33
"TRAMP TAMO DA IZBACI 1000 VOJNIKA NA OSTRVO, NIKO MU SE NEĆE SUPROSTAVITI" Vučić o Grenlandu - Kada pitam a kako Kosovo, svi spuste glavu!
GOVOREĆI jutros u emisiji "Jutro" na Televiziji Prva, predsednik Srbije Aleksandar Vučić dotakao se i licemerja međunarodne zajednice kada je u pitanju odnos koji sada imaju po pitanju Grenlanda i onaj koji su nekada imali po pitanju Kosova i Metohije.
25. 01. 2026. u 13:20
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
DEVALVIRALA JE JUTARNjI Kolega oštro o Jovani: "Imam problem što radi na nacionalnoj televiziji"
VODITELj Ognjen Nestorović bez ulepšavanja i zadrške progovorio je o svom odnosu sa Jovanom Jeremić, koleginicom koja danas radi u medijskoj kući u kojoj je on nekada gradio svoju novinarsku i voditeljsku karijeru.
25. 01. 2026. u 20:42
Komentari (0)