POZORIŠNA KRITIKA: Lizistratska utopija
RODONAČELNIK raskalašne komedije, antički dramatičar Aristofan je u "Lizistrati", na čije motive se pozivaju reditelj Boban Skerlić i dramaturg Kristina Đuković u predstavi "Ona koja raspušta vojske", još tada progovorio o feminističkoj pobuni protiv patrijarhalnog ludila, u nameri da muževima nametnutom seksualnom apstinencijom prekinu, tada još aktuelni, Peloponeski rat.
Novosti
Predstava Narodnog pozorišta iz Prištine (sa sedištem u Gračanici), referiše se upravo na feministički otpor, koji računa sa ljudskim slabostima, kao resursom, koji može da promeni svet. Od Aristofana, do Skerlića, "Lizistrata" je mnogo puta igrana, ne samo zato što su ženske uloge u svetskoj dramaturgiji uglavnom retke i dramski nebitne, već i zbog toga što je, zbog svoje teme, ova komedija suštinski i bez ostatka - antiratni komad.
Dakle, Lizistrata je nagovorila Grkinje iz svih regiona, da se, po cenu teških muka, izbore sa svojom seksualnom željom i da svojom žrtvom priteraju muževe, mužjake, gospodare na odustajanje od ratovanja. Jasno je da im to i uspeva, bar zakratko, dok točak istorije ne zavrti novi krvožedni ratni sukob i dok se (eventualno) seksualni apetiti opet ne pokažu kao presudni... Skerlić se u ovoj, vrlo lepo glednoj predstavi (uvek je tako sa ovom komedijom) opredeljuje za formu mitingovanja, sa mikrofonima, koji postaju ponekad i ubojito oružje u ženskim rukama. Svi akteri, i borkinje, i "žrtve", obraćaju se direktno publici, i to neprirodno deluje u priči o odnosu polova, pa čak i kad je on "na čekanju". Široko poznata skarednost, koja je u kasnijim vekovima obilato zloupotrebljavana, i koju Aristofan ne štedi, u predstavi "Ona koja raspušta vojske" takođe deluje nametnuto i pojeftinjuje odličnu ideju, da je kopulacija (gde su svi u klinču) takođe rat, ali onaj u kom nema nevinih žrtava. Eksplicitne seksualne odlike pripadaju drugoj vrsti, pučkoj komediji, koja se na njima i na "uličnom" humoru i gradi. U ovakvom protestu, koji se završava lamentom Lizistrate nad kratkotrajnošću njihove teško izvojevane pobede i pozivom svekolikom ženskom rodu na trajan otpor, možda je bila primerenija vrsta komike koja više aludira, nego što bukvalno i prikazuje.
Poslovično razigrani ansambl prištinskog teatra je i u maniru "mikrofonske glume", koja ometa komediju, svodeći je i na stendap, pronašao način da bude prirodan i efektan.
Tamara Tomanović je, kao Lizistrata, uspela da bude i žena sa stavom, pregovarač i ratnica, podrška i lider. Ni ostala ženska vojska nije zaostajala za njom, s komičnom mukom se boreći za sopstvenu odluku: Ivana Kovačević, Aleksandra Cucić, Anika Grujić, Milica Burazer, Milica Božić i Sara Pejčić. Muški deo ansambla je bio za nijansu manje istinit, uslovljen fizičkom patnjom, koja i u životu čoveka menja i primorava na nedostojne kompromise. Uz obavezno aristofanovsko preterivanje, dostojni, ako ne uvek i dostojanstveni u pregovaranju, bili su Branko Babović, Bojan Stojčetović, Milan Vasić, Nebojša Đorđević i Nikola Đorđević.
Pobuna je uvek dobra i pravovremena, pa se i ova predstava nadovezuje na tu ideju, vodilju ovog dragocenog teatra.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)