KNJIŽEVNA KRITIKA: Tačka sukoba
NOVA knjiga antropologa Bojana Jovanovića "Novo varvarstvo", objavljena u novosadskoj "Adresi" 2021. godine, napisana je sa ciljem da istakne značajnu činjenicu - da je naoko prevaziđeno varvarstvo fenomen za koji verujemo da pripada prošlosti, kao psihološki potencijal prisutno i u današnjim, civilizovanim ljudima i da se, u skladu s konkretnim okolnostima, ispoljava na različite načine.
Foto: Privatna arhiva
Autor u knjizi najpre podseća na prvo značenje tog termina, na njegov sadržaj i načine na koje se varvarstvo manifestovalo kroz istoriju ljudskog postojanja, a onda u odnosu na to pokazuje razloge zbog kojih se varvarstvo aktivira i u savremenom čoveku i svetu.
Kao dominantu on ističe tačku gledišta, tj. viđenje visokocivilizovanog, tehnološki naprednog sveta koji sebe doživljava superiornim u odnosu na druge kulture i njene pripadnike. Dakle, tačka sukoba, odnosno pojavljivanja varvarstva, temelji se na nepoštovanju, neuvažavanju razlika. Tako, kaže autor: "Sa stanovišta članova jedne zajednice da je kultura samo ono što oni stvaraju dolazi do rivalstva sa pripadnicima drugih zajednica kao tvorcima drugih kultura kao ne-kulturama. Sukobom se manifestuje stanje razlike u kojem drugo dobija negativno značenje, identično prirodnom kao ne-ljudskom."
Tako, uprkos tehnološkom i materijalnom napretku, nespremni da prihvate razliku, a vođeni sopstvenim interesima, pojedini narodi upravo takvim odnosom prema drugom padaju u varvarstvo. Varvarska sredstva su u civilizovanom društvu latentna i za njima se, kako nam aktuelni trenutak pokazuje, svesno poseže u trenucima krize i smanjene kontrole. Tako nastaju nove stranice varvarske istorije.
Foto promo
Primera varvarstva u svetu kroz istoriju je mnogo, a pobrojaćemo tek neke koje je autor istakao: genocid nad autohtonim stanovništvom drugih kontinenata, Afrike, Azije, Amerike i Australije, kao dominantno obeležje ideologije zapadnoevropskog kapitalizma; ritualno poništavanje drugog u okvirima obnovljenog ustaštva utemeljenog genocidom počinjenim nad Srbima u NDH; radikalno obračunavanje komunista sa svojim političkim protivnicima i klasnim neprijateljima; napad NATO-a na Jugoslaviju 1999. godine kao primer manifestovanja civilizacijskog varvarstva; medijsko varvarstvo koje se odlikuje senzacionalizmom, smišljanjem laži i njihovim prezentovanjem, a koje je potvrda činjenice da je tehnološki razvoj čoveka u obrnutoj srazmeri s njegovom humanošću, o čemu svedoči i digitalno varvarstvo - "individualnopsihološke sklonosti za negativno ponašanje u virtuelnoj realnosti dolaze do izražaja u pogodnom ambijentu interneta i društvenih mreža" itd.
Ova knjiga Bojana Jovanovića je, kao i njegove druge knjige iz oblasti antropologije, izuzetan doprinos adekvatnom sagledavanju uzroka i posledica manifestovanja najvećih negativiteta čoveka i čitavih društava u okviru kulture. S obzirom na to da je objavljena uoči jedne od najvećih svetskih kriza, dobrodošla je kao svakodnevno izuzetno značajno, gotovo udžbeničko štivo.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)