VOLEO ISTORIJU, NAROD I MATICU: Promovisana biografija Čedomira Popova iz pera Mihaela Antolovića

J. SIMIĆ

16. 03. 2022. u 10:47

MNOŠTVO lepih sećanja ali i sete slilo se juče u Svečanu salu Matice srpske u Novom Sadu na promociju knjige "Čedomir Popov - Intelektualna biografija" koju je napisao prof. dr Mihael Antolović a objavilo Matičino Odeljenje za društvene nauke.

ВОЛЕО ИСТОРИЈУ,  НАРОД И МАТИЦУ: Промовисана биографија Чедомира Попова из пера Михаела Антоловића

Foto N. Karlić

Dodatnoj emociji ovog nadasve uzvišenog događaja doprinelo je i to što je Matica svom 27. predsedniku, istoričaru i akademiku Čedomiru Popovu (Melenci 1936 - Novi Sad, 2012) ovaj omaž priredila baš 15. marta na dan njegovog rođenja i u godini u kojoj se navršava decenija od njegovog upokojenja.

U prisustvu akademikove supruge dr Jelene Popov, sina dr Jovana Popova, poštovalaca, kao i studenata istorije, aktuelni predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić rekao je da je Popov bio jedan od najvećih predsednika koje je Matica imala u svojoj istoriji od osnivanja 1826. godine do danas.

- Veličina akademika Popova ne ogleda se samo u impozantnom istoriografskom radu nego i u našoj političko-misaonoj kulturi na koju je on na presudan način uticao, prikazavši istoriju Evrope od Francuske građanske revolucije do Prvog i Drugog svetskog rata - naveo je Stanić, a zatim izdvojio dve knjige - "Autonomija Vojvodine - srpsko pitanje", koju je Popov napisao u koautorstvu sa suprugom Jelenom, i "Velika Srbija - stvarnost i mit".

Jovan i Jelena Popov, Foto N. Karlić

Obe, kako je naglasio Stanić, trebalo bi da pročita svaki pripadnik srpske kulture i naroda.

Osvrnuvši se na izuzetno plodno poluvekovno istoriografsko Popovljevo delo, prof. dr Branko Bešlin istakao je da je reč o jednom od najizrazitijih naučnika koji su utisnuli pečat razvoju srpske istoriografije u poslednje tri decenije prošlog i u prvoj deceniji aktuelnog veka. Podsetio je Bešlin i da je izuzetnim zalaganjem Popov pokrenuo Srpski biografski rečnik, kao i Srpsku enciklopediju.

Parafrazirajući izreku da su ruski pisci svi izašli iz Gogoljevog "Šinjela", prof. dr Duško Kovačević je rekao da "smo i mi ovde, danas sabrani, izašli iz istoriografskog šinjela Čedomira Popova".

Publika u svečanoj sali Matice srpske, Foto N. Karlić

Dr Miša Đurković iz Instituta za evropske studije podsetio je da je Popov, mada već dobrano narušenog zdravlja, u izuzetno delikatnom trenutku prihvatio predsedničko mesto u Matici, odbranivši je posle dvehiljaditih od pritisaka koji su pretili da je omalovaže i potisnu.

Autor "Intelektualne biografije" dr Mihael Antolović otkrio je da je profesora Popova poznavao kao jedan od studenata poslednje generacije kojoj je on predavao.

- Ostavio je jak utisak na sve nas jer je za razliku od svojih kolega bio vanredno široko obrazovan, njegova predavanja nisu bila improvizovana nego uvek temeljno pripremljena i promišljena. Imao je zadivljujuću sposobnost za istorijsku sintezu i pokazao je da se istoriografijom treba baviti tako što se događaji iz srpske, južnoslovenske i balkanske istorije tumače u širokom kontekstu svetskog i evropskog istorijata - objasnio je Antolović svoje razloge koji su ga naveli da se profesoru Popovu oduži ovom knjigom.

Foto Promo

KOLIKO SRBIJA TREBA DA BUDE MALA...

GOVORNICI su podsetili i na čuveno svedočenje akademika Popova 2004. godine u Hagu na suđenju Slobodanu Miloševiću. Na pitanje tužioca o istorijatu "velike Srbije", Popov je odgovorio pitanjem: "A koliko Srbija treba da bude mala da ne bi bila velika!?"

Istorijski materijal koji je sakupio za to svedočenje Popov je 2007. godine pretočio u knjigu "Velika Srbija - stvarnost i mit", koja je do sada imala čak 14 izdanja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)