EVROPLJANI KUPUJU I BACAJU ODEĆE VIŠE NEGO IKADA PRE: Nećete verovati šta je uzrok, a evo kako to utiče na životnu sredinu
EVROPLjANI kupuju i bacaju više odeće, obuće i drugih tekstilnih proizvoda nego ikada ranije, što dodatno opterećuje klimu i životnu sredinu, navodi se u novom izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).
Foto: Free Images Pixabay
Problem je tekstil iz EU koji se izvozi radi reciklaže ili ponovnog korišćenja, ali često završava na divljim deponijama uglavnom u azijskim i afričkim državama.
Ažurirani podaci o potrošnji ističu potrebu da kreatori politika, industrija i potrošači preuzmu odgovornost i pomognu Evropi da se udalji od trenda brze mode. Potrebno je krenuti ka proizvodnji kvalitetnijih i dugotrajnijih tekstilnih proizvoda koji mogu da se ponovo koriste, popravljaju i recikliraju.
Kako se navodi u izveštaju EEA, prosečan građanin EU je u 2022. godini kupio 19 kilograma odeće, obuće i tekstila, što je povećanje u odnosu na 17 kg iz 2019. godini, dovoljno da se svake godine po osobi napuni veliki kofer.
Foto Shutterstock
Trenutni sistem proizvodnje i potrošnje tekstila nastavlja da stvara veliki pritisak na životnu sredinu i klimu, uključujući potrošnju sirovina, vode i zemljišta, emisiju gasova sa efektom staklene bašte, hemikalije i mikroplastiku.
Strategija EU za tekstil ima za cilj da smanji ove štetne uticaje i stvara tekstilne proizvode koji su održiviji i pogodni za cirkularnu ekonomiju. Za njen uspeh potrebna je sistemska promena u tekstilnoj industriji – prelazak na proizvodnju kvalitetnijih i dugotrajnijih proizvoda koji se mogu lakše ponovo koristiti, popravljati ili reciklirati.
Brza moda i onlajn kupovina
Povećana onlajn kupovina, uticaj influensera na društvenim mrežama i niski troškovi proizvodnje sintetičkog tekstila značajno su doprineli rastu brze mode. Ovo je omogućilo trgovcima da potrošačima nude nove stilove po niskim cenama.
Izveštaj EEA navodi da digitalne tehnologije poput 3D štampe mogu da smanje otpad u proizvodnji i doprinesu smanjenju negativnog uticaja tekstila na životnu sredinu i klimu. Međutim, i one takođe mogu da povećaju potrošnju omogućavajući još jeftiniju proizvodnju i niže cene.
Foto: Profimedia
Uticaj na životnu sredinu i klimu
Proizvodnja i potrošnja tekstila u EU i dalje sprovodi veliki ekološki i klimatski pritisak. Od 12 kategorija potrošnje u evropskim domaćinstvima – kao što su hrana, mobilnost, stanovanje, zdravlje i obrazovanje – potrošnja tekstila je, u proseku, peta po veličini kada su u pitanju negativni uticaji na životnu sredinu i klimu.
EEA je merila ove uticaje kroz potrošnju sirovina, emisiju gasova sa efektom staklene bašte, upotrebu vode i zemljišta.
Pored toga, tekstilna industrija doprinosi i drugim ekološkim problemima, uključujući zagađenje vazduha, upotrebu i zagađenje hemikalijama, zagađenje mikroplastikom tokom proizvodnje i pranja tekstila, kao i probleme sa odlaganjem otpada.
U 2022. godini, zemlje članice EU generisale su oko 6,94 miliona tona tekstilnog otpada, što iznosi 16 kg po osobi.
Prosečna stopa prikupljanja tekstilnog otpada u EU – koja pokazuje efikasnost sistema za odvojeno prikupljanje – polako raste, povećavši se za 4,3 procentna poena od 2016. godine.
Foto Shutterstock
Međutim, ukupna stopa prikupljanja i dalje je niska. U 2022. godini, 85 odsto tekstilnog otpada iz domaćinstava nije bilo prikupljeno odvojeno, već je završilo u mešanom komunalnom otpadu, koji je na kraju odložen na deponije ili spaljen, čime je onemogućena reciklaža.
U EU je usvojena direktiva o obaveznom odvojenom prikupljanju tekstilnog otpada, a očekuje se da će značajno povećati stopu sakupljanja tekstila iz domaćinstava.
Još jedan problem predstavlja i tekstil iz EU koji se izvozi radi reciklaže ili ponovnog korišćenja, ali često završava na divljim deponijama uglavnom u azijskim i afričkim državama.
Preporučujemo
VELIKA PROMENA PRI PODNOŠENjU ZAHTEVA U NEMAČKOJ: Počinje od 1. maja, a tiče se novog pasoša i lične karte
29. 03. 2025. u 23:41 >> 23:57
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)