PANEL O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI: Put u bolju budućnost
RODNU ravnopravnost ne treba doživljavati kao borbu žena da ostvare veća prava na štetu muškaraca, već kao put u zajedničku prosperitetniju budućnost, ocenjeno je danas na panelu „Rodna ravnopravnost za društveni i ekonomski razvoj“ održanom na Kopaonik biznis forumu.
Foto: Promo
Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, koja je moderirala diskusijom, ocenila je da su u svetu i dalje jake predrasude da su muškarci bolji lideri i biznis rukovodioci. Takođe, ona je navela da je zabeležen pad udela žena na rukovodećim pozicijama na globalnom nivou, te da bi sadašnjim tempom jaz u rodnoj ravnopravnosti mogao da bude prevaziđen za oko 130 godina.
Vadim Smirnov, zamenik generalnog direktora NIS-a, na panelu je govorio o značaju rodne ravnopravnosti za velike poslovne sisteme.
On je najpre kazao da se stvari menjaju nabolje i u energetskoj industriji, te da su nove tehnologije prilika za žene da počnu da se bave poslovima koji su tradicionalno percipirani kao muški u naftno-gasnom sektoru.
Smirnov je istakao da je potrebno promeniti način razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti, jer nije reč o borbi žena za veća prava, već o saradnji usmerenoj na bolji život.
Prema njegovim rečima, praksa je pokazala da su kompanije koje imaju više žena na rukovodećim pozicijama efikasnije i da imaju bolji risk menadžemt, kao i da je potrebno stvarati uslove da se žene obrazuju za one poslove koje žele i da se ostvare na svom karijernom putu bez diskriminacije i žrtava na štetu porodice.
Biljana Brejtvejt, generalna direktorka „Sustineri partners“, podsetila je na direktivu EU da do 2026. godine u kompanijama mora biti barem 40 odsto predstavnika manje zastupljenog pola na neizvršnim pozicijama i 33 procenta na rukovodećim pozicijama.
Prema njenim rečima, sistemske promene se ne dešavaju spontano, već je potrebno intenzivno raditi na tome da se te promene ostvare. Ona se zauzela i za ekonomsko osnaživanje žena kao značajan korak napred u ostvarivanju rodne ravnopravnosti.
Milan Marić, glumac, kazao je da je bitno diskutovati o pitanju rodne ravnopravnosti i pritom imati u vidu specifičnosti našeg društva. Prema njegovim rečima, pojedini muškarci rodnu ravnopravnost vide kao atak na svoja prava i zato je potrebno ići korak po korak, dok promene ne mogu da ostanu samo na direktivama za kompanije već se mora imati u vidu šta se dešava unutar porodica, javnog prostora, šireg društva.
Mirjana Tasić, iz RNIDS-a, iznela je svoja lična iskustva i navela da tokom plodne karijere nije imala prepreke zbog toga što je žena. Takođe je dodala da u Srbiji devojke nemaju predrasude kada je reč o izboru fakulteta i da je to činjenica koja ohrabruje.
Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta ocenio je da su društvene nejednakosti prisutne i da treba raditi na njihovom otklanjanju. On je dodao da ne postoji nijedna politička organizacija koja to može samostalno da uradi, već da je potreban angažman celog društva i “hiljadu sitnih koraka” u dobrom pravcu, posebno kada je reč o obrazovanju.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)