1968. - POSLEDNJI VELIKI SAN: Povratak u godinu posle koje u svetu ništa više nije bilo isto
Šta se, tog davnog juna, sve dešavalo na nemirnim univerzitetima? Ko je vodio pobunu? Odakle toliki studentski bunt? Da li su studenti imali progresivan ili nazadan program, i da li su uopšte imali program? Kakve su posledice šezdeset osme?
Arhiva
DVA meseca pre majskih studentskih događaja, u pariskom dnevnom listu "Mond" pojavio se uvodnik pod neobičnim naslovom "Francuska se dosađuje".
Nije se dugo dosađivala. Već početkom maja počeli su studentski juriši na Sorbonu i druge pariske fakultete. Kada je profesor Edgar Morin Paris ušao u amfiteatar Univerziteta Nanter, u predgrađu Pariza, bio je više nego zbunjen:
- Zatekao sam haos. Ipak, popeo sam se na katedru i počeo predavanje. Nisam izgovorio ni tri rečenice. Usledili su pokliči i protesti. Univerzitet je počinjao da gori...
Studentski ustanak je zahvatio ceo evropski kontinent, od Madrida do Praga i Beograda, od Rima do Varšave. "Prošetao" se Sjedinjenim Američkim Državama, od Istočne do Zapadne obale...
Studentske pobune su zahvatile sve kontinente, sem Australije. Nastala je neka vrsta "studentske internacionale", koja nije priznavala granice država i društvenih sistema.
Na Zapadu, studenti su se bunili protiv postojećeg stanja stvari, tražeći "preporod kapitalizma", oslobođenje ljudske ličnosti, više ličnih i seksualnih sloboda, okončanje rata u Vijetnamu, solidarnost sa radnicima...
Na Istoku su tražili "bolji komunizam"...
PAROLE su bile šarolike, slobodoumne, duhovite i utopističke. Najzapaženija sigurno je bila: "Budimo realni, tražimo nemoguće".
Manje je važno gde je ovaj bunt začet od podatka da se zasnivao na osećanju mladih ljudi da se suštinske odluke, veoma važne za njihovu životnu sudbinu, odigravaju negde iza njihovih leđa, da postoje centri moći koji ih donose i trasiraju njihovu budućnost, a da oni nemaju nikakvog načina i sredstava da na to utiču. Mlada generacija je tražila nešto izvan ukorenjenih standarda.
O događanjima na beogradskom Univerzitetu otvoreno je i još jedno dodatno pitanje: Da li je bunt bio uvezen ili je bio autentičan, jugoslovenski? Ko je zbog 1968. stradao, a ko napravio karijeru? Ko se čega, danas, četiri decenije kasnije, seća i kako se seća?
Valja reći, zbog današnjih generacija, da to nije bio globalni sinhronizovani socijalni pokret na zapadu, istoku i jugu planete. Svaki lokalni protest imao je svoje specifične karakteristike u kojima su se objedinjavali interesi raznoraznih pokreta i ideja - levičarski, antiratni, umetnički, antikolonijalni, feministički...
"NADAMO SE DA ĆE OSTATI U SKLADIŠTU" Hrvatski ministar u panici zbog najnovijih raketa: Vučićeva Srbija i snaga naše vojske jedina tema!
SRBIJA predsednika Aleksandra Vučića i snaga naše vojske, koja je Vučićevim zalaganjem podignuta iz pepela, jedina je tema u Hrvatskoj!
10. 03. 2026. u 18:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
TRAMP NI NE POMIŠLjA DA UDARI NA OVO OSTRVO: Kad bi se to desilo Iran bi propao - bombe odjekuju po celoj zemlji, samo taj deo ne diraju FOTO
VEĆ više od nedelju dana, iz Teherana i ostatka Irana stižu dramatične slike uništenih skladišta goriva i stubova crnog dima koji su nastali usled izraelsko-američkog bombardovanja. Ali jedno mesto u severnom Persijskom zalivu ostalo je netaknuto.
10. 03. 2026. u 21:47
Komentari (0)