DR DANICA GRUJIČIĆ: Srbija treba da ima nuklearne elektrane! Černobilj je bio, ali pre 40 godina! (VIDEO)

Novosti online

03. 12. 2020. u 15:25

NUKLEARNE energije se ne treba plašiti, treba je znati, ispitivati i kontrolisati, a mi u Srbiji možemo sve to, poručila je danas dr Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i načelnica Odeljenja za stereotaksičnu neuroradiohirurgiju, gama-nož.

ДР ДАНИЦА ГРУЈИЧИЋ: Србија треба да има нуклеарне електране! Чернобиљ је био, али пре 40 година! (ВИДЕО)

Foto: Tanjug

Grujičić je na konferenciji "Nuklearna sigurnost danas", koju je organizovao Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, govorila na temu značaja radioterapije, radiohirurgije i nuklearne medicine u lečenju onkoloških bolesnika

- Ono što bismo želeli u kratkom roku da uradimo, posebno ako nam država izađe u susret i ako krenemo da gradimo novu zgradu za onkologiju, jeste nabavka nabavka novih aparata sa čestičnim zračenjem - izjavila je Grujičić.

Prema njenim rečima, značaj nuklearne energije u medicini postaje sve veći, počevši od dijagnostike, preko terapije do onoga što najviše interesuje – šta će se sve razvijati u budućonsti.

- Nuklearna medicina predstavlja poseban vid specijalizacije. Zahvaljujući lekovima, koji su obeleženi posebnim supstancama i materijama, a koji se ubrzgavaju u krvne sudove pacijenta, možete tačno da vidite gde se odvijaju određeni patološki procesi – objašnjava Grujičić.

Naglašava da osim toga, u nekom broju slučajeva, ti lekovi mogu da budu korisni u lečenju tumora kao što su tumori štitaste žlezde, neuroendokrini tumori, i kako naglašava, "verovatno u budućnosti za čitav sijaset bolesti koji će moći tako da se leče".

- SPECT gama kamera je nešto što je već dugo godina u upotrebi. Razvojem radiohirurgije mi dobijamo aparate koji su u stanju da zamene hiruršku intervenciju, te se na minimalno invanzivan način, pacijent moćže lečiti, zalečiti I izlečiti – kaže Grujičić.

Osim iks i gama zraka, koji se najčešće koriste u radio terapiji, ističe da ono što što je predmet interesa nuklearne medicine je zračenje česticama, koje je najprezicnije zračenje koje danas postoji.

- Da bi se neki tumor u orgainzmu ozračio, tretirao na određen način, zraci moraju proći i kroz zdravo tivo. Naši fizičari i inženjeri su kosntruisali takve sprave koje to oštećenje mogu učininti minimalnim. Međutim, kod čestičnog zračenja tog oštečenja uopšte nema - napominje.

Kako navodi, danas se najčeše koriste proton čestice, a u ispitivanju su i mnoge druge, koje se takođe se mogu koristiti u lečenju.

- Ono što Srbija treba da ima je, ne samo korišćenje nuklearne energije za lečenje pacijenta i naučna ispitivanja, već i kao najčistiju energeriju - nuklearne elektrane - smatra Grujičić.

- Kad se to spomene pomisli se na Černobilj, ali to je bilo pre 50 godina. Tehnologija je napredovala a sgurno je da bismo zdravo živeli i da se ne bismo razboleli nuklearna energija, može da bude izvor energije, koji je najbezbedniji i najčistiji – zaključila je dr Grujičić.

(eKapija)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?