EMBL INFO DAN: „Strateški korak ka približavanju naših naučnika vodećim svetskim institucijama“
REPUBLIKA Srbija je u junu prošle godine postala potencijalni član Evropske laboratorije za molekularnu biologiju (EMBL), započevši trogodišnji proces ka punopravnom članstvu.
Foto: Novosti
Tim povodom, za srpsku istraživačku zajednicu organizovan je EMBL info dan u Naučno-tehnološkom parku Beograd kako bi se naučnici u Srbiji upoznali sa mogućnostima koje EMBL pruža zemljama članicama i potencijalnim članicama, uključujući treninge na svim nivoima obrazovanja, naučne servise za EMBL članove, a poseban osvrt bio je i na iskustvima EMBL vezanim za transfer tehnologija.
- Potencijalno članstvo Srbije u EMBL-u ima veliki značaj na više frontova. To je strateški korak ka približavanju naših naučnika vodećim svetskim institucijama, čime se pojačava prisustvo Srbije u međunarodnoj naučnoj zajednici. Integracijom sa EMBL-om, Srbija dobija pristup najsavremenijim laboratorijama, najsavremenijim tehnologijama i bogatim naučnim resursima. Ovaj pristup ne samo da osnažuje srpske naučnike da sprovode revolucionarna istraživanja, već i poboljšava kvalitet i uticaj njihovog rada, čime se podiže naučni položaj Srbije na globalnom nivou - istakla je Ivana Vukašinović, pomoćnica ministarke nauke, tehnološkog razvoja i inovacija dr Jelene Begović u Sektoru za međunarodnu saradnju i evropske integracije.
Foto: Novosti
- Srpski naučnici će imati prilike za saradnju, razmenu znanja i razvoj veština kroz pristup širokoj mreži istraživača, studenata i posetilaca EMBL-a. Štaviše, učešće u EMBL programima, kao što su doktorska i postdoktorska obuka, obogatiće naučnu ekspertizu srpskih istraživača, podstičući kulturu inovativnosti i izvrsnosti u našoj naučnoj zajednici - rekla je Ivana Vukašinović.
Prisutnima se pred početak programa obratila i direktorka Centra za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji Jelena Bojović.
- Glavni fokus rada Centra za četvrtu industrijsku revoluciju je podsticanje umrežavanja i kooperacije između naučnika i instraživača u Srbiji i u te svrhe želimo da iskoristimo saradnju sa EMBL-om, koji je sinonim za dobru naučnu praksu, što na polju legislative, što na polju infrastrukture u nauci. Te oblasti su u najvećem interesu za razvoj naučne zajednice u Srbiji i saradnja sa EMBL-om u tom kontekstu može da bude od izuzetne koristi. EMBL ima čak 29 država članica sa kojima sticanjem članstva možemo mnogo neposrednije da razmenjujemo iskustva kada je u pitanju istraživački rad. Takođe, moram da pomenem BIO4 Kampus i činjenicu da će članstvo u EMBL-u da nam omogući da lakše u najveću naučnu infrastrukturu u našoj zemlji inplementiramo odgovarajuću organizacionu strukturu i obrasce - rekla je Jelena Bojović.
Na samom kraju EMBL info dana, prisutni su imali priliku da prisustvuju posebnoj sesiji
– Upoznaj govornika, što je bila prilika da se direktno popriča sa EMBL predavačima o načinima apliciranja, EMBL programima, servisima i drugim potencijalima koje članstvo nudi.
Preporučujemo
SPREMITE SE ZA KIŠU I SNEG Hitno se oglasio RHMZ: Ovi delovi zemlje prvi na udaru (FOTO)
07. 12. 2025. u 17:03
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)