PREDAVANJE DR ALEKSANRE KOLAKOVIĆ: Francusko-srpski odnosi krajem 19. i početkom 20. veka
UKUCAVANjEM sintagme „francusko-srpski odnosi“ u internet pretraživač za manje od sekunde Gugl ponudi više od sedamsto hiljada rezultata, od kojih su među prvima, kao najčešće korišćeni, tekstovi sa Vikipedije. Za sve one koji žele da iz proverenih izvora saznaju pojedinosti o uspostavljanju i osnaživanju odnosa između dve države, dr Aleksandra Kolaković govori o najrelevantnijoj literaturi na oba jezika.
Foto: KCNS
Ona navodi da je u okviru istoriografske literature o međunarodnim odnosima Srbije na srpskom jeziku napisan značajan broj knjiga, od kojih izdvaja radove Mihaila Vojvodića i Dimitrija Đorđevića, koji omogućavaju razumevanje srpske istorije u kontekstu odnosa izgradnje i očuvanja srpske nezavisnosti i ekonomsko-političke emancipacije.
Za razumevanje puteva delovanja francuske diplomatije u godinama pred Prvi svetski rat, dr Kolaković kao nezaobilazne navodi knjige Mišela Vinoka koje su dostupne na francuskom jeziku, dok se pitanjem političkih i finansijskih odnosa Francuske i Srbije bavila Ljiljana Aleksić-Pejković u nekoliko desetina radova od kojih je izdvojena monografija Odnosi Srbije sa Francuskom i Engleskom (1903–1914).
Od zajedničkih istraživanja na ovu temu merodavni su rezultati međunarodnih naučnih skupova: Jugoslovensko-francuski odnosi: povodom 150 godina od otvaranja prvog francuskog konzulata u Srbiji, Srpsko-francuski odnosi (1904–2004), Les relation Franco-Yougoslaves dans l’entre-deuxguerres (1918–1940), Netipično savezništvo: francusko-srpski odnosi (1878–1940), Srbi o Francuzima – Francuzi o Srbima i La France et la Serbie: les défis de l’amitié éternelle.
Naučne radove posvećene zapadnoevropskim ili francuskim uticajima u Srbiji krajem 19. i početkom 20. veka pisali su akademici Milorad Ekmečić i Čedomir Popov, a dr Kolaković radove Dušana T. Batakovića i Vojislava Pavlovića, koji su doktorirali na Sorboni, navodi kao neizostavnu literaturu. Kada je reč o mestima na kojima se čuvaju najznačajniji dokumenti o francusko-srpskim odnosima, dr Kolaković izdvaja Diplomatski arhiv u Parizu, dok je jedan deo dokumenata koji se odnosi na rad francuskog poslanstva u Beogradu smešten u odeljenje Diplomatskog arhiva u Nantu.
Literatura o francusko-srpskim odnosima na francuskom i drugim jezicima dostupna je u više biblioteka, kao i u srpskim arhivima: Arhiv Srbije, Arhiv Jugoslavije, Arhiv SANU i Rukopisno odeljenje Narodne biblioteke Srbije.
BONUS VIDEO:
TAKMIČENjE SAMO ZA FOTOGRAFE KOJI BRZO MISLE: U Novom Sadu počeo 9. "Frame 24", ocenjuje ceo svet
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)