MILOVA SRAMOTA - DRŽAVA ZABORAVILA ŽRTVE I BRANIOCE: U Crnoj Gori obeležena godišnjica NATO agresije na SRJ
DRŽAVA Crna Gora zaboravila je žrtve NATO agresije. Zaboravila je i one koji su branili zemlju od agresora, zabooravila je njihovu žrtvu i porodice patriota. Predsednik Crne Gore Milo Đukanović, nikada do sada nije udostojio te hrabra ljudi koji su se suprotstavili onima koji su želeli da nam unište zemlju.
Foto: Tanjug
Nije im kazao ni hvala, a znao je da hapsi ljude koji se nisu odazvali pozivima za odlazak u rat, nekoliko godina pre toga. Isto važi i za sve vlade Crne Gore, premijere i čelnike doskorašnjeg crnogorskog režima. Nadam se da će nova vlast imati više sluha i povesti više računa o porodicama poginulih boraca i borcima koji su se odazvali pozivu na odbranu zemlje. Porodice stradalih i nas borce najviše boli to što prethodni režim dugi niz godina nije uvažio žrtve i obratio se njihovim unesrećenim porodicama. Nikada se niko iz Vlade nije udostojio da obiđe porodice poginulih i povrijeđenih na Murini, kao i svih poginulih boraca ratova od 1990–1999. godine, i pita ih kako su njihova deca, školuju li se i da li imaju krov nad glavom.
Foto: Radio Berane
Ovo je pred spomenikom borcima ratova od 1990-1999, kazao predsednik Udruženja boraca ratova od 1990-1999, Savo Vučetić, koji je podsetio da ovo udruženje od 2006. godine, kada je podignut spomenik, svake godine obleežava dan agresije na SRJ i odaje počast palim borcima ratova devedesetih.
Senima žrtava poklonila si i na njihovo spomen mramorje položili su cveće delegacija Udruženja boraca, predstavnici političkih partija i lokalne samouprave, članovi porodica palih boraca, brojni građani Berana.
U crkvi Svetog Tome u Bečićima služen je parastos nevinim žrtvama NATO agresije, koje je prisustvovaao i gradonačelnik Budve Marko Bato Carević sa saradnicima.
Foto: Radio Berane
- Za 11 nedelja koliko je trajala vojna intervencija na našu zemlju nastradalo je oko 2.500 civila među kojima je veliki broj nevino stradale dece. Prve bombe bačene su na teritoriji Crne Gore, a svima je poznato da je na brutalan način živote izgubilo šest civila u Murini među kojima je troje nevino stradalo dece. Njihove žrtve i prerano prekinuti životi opominju sve nas da rat nikada nije rešenje. Na današnji dan Srpska pravoslavna crkva i mi svi vernici obiležavamo ovaj tužni dan u znak sećanja na sve žrtve i saosećamo sa njihovim porodicama i rodbinom. Užase koji je ovaj događaj doneo za naš srpski narod su nesagledive, kazao je posle pomena Carević, ističuči da je sa prostora Kosova i Metohije raseljeno oko 230.000 Srba koji su oterani sa svojih ognjišta.
- Obaveza svih nas je da se ovi događaji nikada ne zaborave jer nas na to obavezuju pre svega nevino stradala deca koja nikome ne mogu biti kriva za političke ciljeve koje je neko sprovodio vojnim sredstvima. Nadam se da se ovako nešto više nikada neće dogoditi i da će svi činioci međunarodne zajednice shvatiti da dijalog nema alternative i da smo sve probleme dužni da rešavamo za stolom. Srpski narod sa velikom tugom u srcima obeležava današnji dan, koji nas podseća i opominje da se ovako nešto nikada ne zaboravi i nikada više ne ponovi, kazao je Carević.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (2)