SMETAJU MU OTVORENI BALKAN I "SRPSKI SVET" Crnogorski predsednik Milo Đukanović opet napada Srbiju

М. Ст.

27. 07. 2022. u 21:30

CRNOGORSKI predsednik Milo Đukanović iznova je napao Srbiju, poručivši da njena hegemonistička uloga na Zapadnom Balkanu traje dva veka i da je providno upakovana u zabrinutost zvaničnog Beograda za ugroženost Srba u regionu.

СМЕТАЈУ МУ ОТВОРЕНИ БАЛКАН И СРПСКИ СВЕТ Црногорски председник Мило Ђукановић опет напада Србију

Foto Tanjug

Đukanović je, odgovarajući na pitanje portala građanske Vojvodine "Autonomija", istakao da su odnosi između dve zemlje kontaminirani dva veka i da jedna poseta, misleći na dolazak Dritana Abazovića u Beograd, ne može da resetuje odnose između njih. Sporan mu je način usvajanja Temeljnog ugovora na brzinu, zbog kako je naveo "laži kojim SPC kao najopakiji instrument velikosrpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma na Balkanu pokušava da pomogne krađu crnogorske istorije". Govoreći o "Otvorenom Balkanu", predsednik Crne Gore video ga je kao veoma sporan, jer je prema njegovom mišljenju, "alternativni scenario za budućnost Zapadnog Balkana van EU":

- Oni koji ne vide naš region u Evropi, ne vide ni multietničku demokratiju na Balkanu - rekao je Đukanović. - Njima se dopada ideja promena granica, etničke i verske homogenizacije u okviru uvećanih država. Kao i obično, sve kreće tradicionalno sa srpske strane, ovog puta "srpskim svetom". A nastavlja se, po automatizmu, istim takvim velikodržavnim ludorijama.

Na pitanje da li zna kako se završava, Đukanović je odgovorio:

- Naravno, trebalo bi da se završi nestankom BiH, Crne Gore, Kosova i Severne Makedonije. Ali, sigurno je da bi se završilo ratom i još ponekim genocidom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (2)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Snaga zajedništva i solidarnosti