JOVAN VUČUROVIĆ: Crna Gora poslednjih godina beleži porast broja migranata

V. K.

10. 11. 2021. u 20:13

DELEGACIJA Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, na čelu sa predsednikom odbora Jovanom Vučurovićem, danas je posetila Centar za prihvat u Spužu.

ЈОВАН ВУЧУРОВИЋ: Црна Гора последњих година бележи пораст броја миграната

Foto: V.K.

Imajući u vidu da Crna Gora poslednjih nekoliko godina beleži značajan porast broja migranata i predstavlja tranzitnu zonu na putu ka državama članicama Evropske unije, poseta je bila dobra prilika da se predstavnici odbora, nadležnih državnih organa, međunarodnih organizacija sa sedištem u Crnoj Gori i nevladinog sektora upoznaju sa postupanjem prema strancima koji traže međunarodnu zaštitu smeštenim u Centru za prihvat, uslovima koji su im obezbeđeni i aktivnostima koje se preduzimaju na planu zaštite njihovih ljudskih prava.

Vučurović je kazao da Odbor, u sklopu nadzorne uloge, posvećuje posebnu pažnju ovoj predmetnoj oblasti i da se bavi razmatranjem položaja raseljenih i interno raseljenih lica.

On je podsetio da su migranti ovde najčešće u tranzitu i da su uzroci migracija najčešće geopolitička dešavanja, ali prisutna su i ekonomsko-migratorna kretanja.

On je podsetio i da je zabeležen ozbiljniji konflikt migranata sa lokalnim stanovništvom, kada je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda na terenu delovao kao medijator.

Vučurović se ovom prilikom interesovao da li su poslednjih meseci tokom tranzita ili boravka ovih lica u Crnoj Gori zabeležena krivična dela, da li su ta lica ugrožavala bezbednost građana Crne Gore, ali i da li su oni bili žrtve kriminalnih aktivnosti posebno u pogledu trgovine ljudima. Takođe, upitao je da li ova lica sa dozvolom ili bez dozvole mogu da napuštaju Centar za prihvat i da li se prati njihovo kretanje kada napuste Centar, da li među njima mogu biti lica koja su osumnjičena za terorizam u državama iz kojih potiču. Interesovalo ga je da li nadležni organi i službe Crne Gore imaju koordinaciju sa stranim službama kako bi se eventualno otkrile takve osobe. Predsednik Odbora je zaključio da je ova tema poslednjih meseci iščezla iz fokusa interesovanja javnosti, ali je dobro da se isprati stanje u ovoj oblasti.

Irena Rakočević, načelnica Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu je saopštila da je ovo mesto na kome su se okupili indikatori poštovanja ljudskih prava u praksi.

-Ljudska prava stranaca koji traže međunarodnu zaštitu su specifična zbog situacione i unutrašnje ranjivosti, jer im je oduzeta sloboda izbora mesta boravka. Na putu od zemlje porekla do Crne Gore često se susreću sa izazovima, poput trgovine ljudima, tako da se dešava da upadnu u lanac izvršenja krivičnih djela, kazala je Rakočević. Posebno je naglasila da je Crna Gora u potpunosti usaglasila normativni okvir sa evropskim i međunarodnim standardima u ovoj oblasti ratifikacijom Konvencije o izbjeglicama sa Dodatnim protokolima.

Ona je istakla da je Evropski sud za ljudska prava pre nedelju dana dao mišljenje zbog kojeg će se menjati Evropska regulativa kojim je istaknuto da se administrativni pritvor primenjuje krajnje izuzetno, uz maksimalno poštovanje principa pravičnosti i srazmernosti. Naglasila je da Crna Gora nije imala velike izazove u tom pogledu iako je 2019. godine u Centru u Spužu i Alternativnom smještaju na Koniku bilo oko 8.000 lica, a donesena su samo dva rešenja o administrativnom pritvoru. Od početka ove godine u Centru u Spužu i Božaju bilo je oko 2.500 lica.

Miroslav Zeković, v.d. generalnog direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova je saopštio da je Crna Gora prihvatila međunarodno-pravne obaveze u ovoj oblasti i istakao da je 2017. godine donešen Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca koji je u potpunosti usklađen sa evropskim zakonodavstvom. Zakon je dobio i pozitivno mišljenje Evropske komisije, što je značajan korak u evropskim integracijama Crne Gore.

Sastanku su prisustvovali i članica odbora za ljudska prava i slobode, Jelena Božović, kao i zamenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Snežana Armenko, v.d. direktorica Direktorata za socijalno staranje i dečiju zaštitu u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Marija Stajović, sekretarka Ministarstva prosvete, nauke, kulture i sporta Jovana Ostojić, načelnica Direkcije za antidiskriminacione politike u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Mirjana Vlahović-Andrijašević, savetnica za vladavinu prava i evropske integracije u Delegaciji Evropske unije Frederike Vunšman, programska menadžerka za demokratiju i ljudska prava u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, koordinator socijalne politike u Predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori Danilo Smolović, saradnica u Predstavništvu UNHCR-a u Crnoj Gori Darka Minić, predstavnica Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak i predstavnik NVO „Građanska alijansa“ Pavle Ćupić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AMERIČKA LJUBAV PREMA GENOCIDU: CIA čuvala Hitlerove verne sledbenike, sad Vašington lobira za rezoluciju o Srebrenici