NA METI I DVE VILE U JANKA VESELINOVIĆA: Dok zaštita Kotež-Neimara čeka paraf Vlade, investitori ne miruju

Ш. Маровић

18. 10. 2022. u 08:45

POSLE pokušaja investitora da sruše dva vredna predratna objekta u Hadži Melentijevoj 47 i 72 na Vračaru, koja pripadaju kulturno-istorijskoj celini Kotež-Neimar, i na njihovom mestu podignu moderne stambeno-poslovne kvadrate, ista sudbina preti da zadesi dve kuće u Ulici Janka Veselinovića 10 i 15.

НА МЕТИ И ДВЕ ВИЛЕ У ЈАНКА ВЕСЕЛИНОВИЋА: Док заштита Котеж-Неимара чека параф Владе, инвеститори не мирују

Foto privatna arhiva

Kako su "Novosti" saznale, one su prodate i bivšim vlasnicima je naloženo da se isele, što su oni i uradili.

Prema planu, umesto objekta u Janka Veselinovića 15, nikla bi nova moderna zgrada sa prizemljem, tri etaže i povučenim spratom.

Kako za naš list ističe Neda Maletić iz Društva za očuvanje Naimara, ovi objekti, posebno onaj u broju 15, predstavljaju kuće od posebne vrednosti.

- Pošto pripadaju celini Kotež-Neimar, po izmenama i dopunama Plana generalne regulacije za ovaj deo grada iz marta ustanovljeno je da nema rušenja na lokacijama koje su u postupku proglašenja za kulturno dobro - kaže Maletićeva.

- Zato apelujemo na sve da ne dozvole rušenja ovih zdanja. Objekti u brojevima 10 i 15 su srce Neimara. Lepota detalja u enterijeru, tavanice, kaljeve peći, kvalitet radova zidova u broju 10, koja je nastala 1927. godine, pravi je muzejski primerak. Apelujemo da se objekti ne diraju, već samo rekonstruišu u postojećim gabaritima, što i nalažu lokacijski uslovi Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Kulturno-istorijska celina Kotež-Neimar u Evidenciji nepokretnosti pod takozvanom prethodnom zaštitom bila je do decembra 2020. godine, kada je istekla. Novi elaborat je završen, ali od marta čeka na usvajanje u Vladi Srbije.

Foto privatna arhiva

Vile u naselju Neimar tipični su primeri reprezentativnih slobodnostojećih stambenih kuća iz međuratnog perioda, koje su dimenzijama i oblikovanjem primerene i prilagođene urbanističkom uređenju, saobraćajnoj matrici i kapacitetima javne infrastrukture vračarskog naselja.

- Objekat u Janka Veselinovića 15 u avgustu je prošao Komisiju za planove, ali se Zavod za zaštitu spomenika usprotivio i rečeno je da ta zamisao ne može da prođe - ističe naša sagovornica.

Foto privatna arhiva

- I objekti koji se nalaze u Hadži Melentijevoj ulici 47 i 72 trenutno su u žalbenom postupku, a investitori još nisu dobili građevinsku dozvolu. Smatramo da novogradnja svojom estetikom i gabaritom ne pripada ovom području.

Naselje Kotež-Neimar predstavlja jedno od najsvetlijih delova prestonice prošlog veka, a oivičen je ulicama Maksima Gorkog, Đorđa Vajferta, Internacionalnih brigada i Nebojšinom.

Foto Z. Jovanović

INTERNACIONALNIH BRIGADA 47

POSLEDNjIH nekoliko godina brojne zgrade od izuzetne vrednosti, kao i one koje su uživale prethodnu zaštitu, pale su u ruke investitorima. Primer je vila u Internacionalnih brigada 47, koja takođe pripada Kotež-Neimaru, a koja je delimično srušena u novembru prošle godine. Na kraju su radovi obustavljeni. Takođe, građani su protestovali i zbog bahatosti investitora u Topolskoj 19 i mnogobrojnim adresama na Vračaru.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (2)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?