DIČE SE UKRADENIM TOPOM SA KALEMEGDANA: Muzej u Nirnbergu čuva i raritetno oruđe iz 16. veka, koje su nacisti opljačkali u Beogradu 1941.

R. DRAGOVIĆ - V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

19. 04. 2021. u 12:00

IZUZETNO vredan liveni top iz 16. veka, koji su nacisti prvih dana okupacije odneli iz Vojnog muzeja u Beogradu, gotovo osam decenija čuva se u muzeju u Nirnbergu.

ДИЧЕ СЕ УКРАДЕНИМ ТОПОМ СА КАЛЕМЕГДАНА: Музеј у Нирнбергу чува и раритетно оруђе из 16. века, које су нацисти опљачкали у Београду 1941.

Istraživači Viktor Božanić i Luka Novak u Nirnbergu

Iako je raritetno oruđe uredno zavedeno u svim spiskovima umetničkih predmeta koje je okupator opljačkao 1941. godine, Srbija od nemačkih vlasti do danas nije zatražila vraćanje dragocenog eksponata! U aktima Vojnog muzeja na Kalemegdanu top burne istorije zaveden je kao - nestali predmet.

Pravni osnov je nesporan - dragoceni top lični je poklon Adolfa Hitlera Pavlu Karađorđeviću, uručen tokom čuvene kneževe posete Berlinu 1939. godine. Oruđe bogate istorije bilo je deo Firerovog "paketa", u kome su se našla i dva Karađorđeva topa iz vremena Prvog srpskog ustanka.

Ovim gestom hteo je da važnog gosta dodatno smekša u jeku rada na približavanju Jugoslavije Trojnom paktu. Da je reč o poklonu vođe Trećeg rajha evidentirano je i u knjizi darodavaca Vojnog muzeja, zajedno sa posebnom pratećom knjigom o burnoj istoriji ovog predmeta.

Na našu nezainteresovanost da se ovaj vredan - mnogi kažu i jedinstveni - predmet vrati u svoje depoe, ukazao nam je Blažo Đurović, istraživač muzealija i arhivske građe, koji se lično zainteresovao za njegovu sudbinu.

Top izliven 1524. u Dubrovniku, u radionici čuvenog majstora-puškara

- Reč je o najstarijem livenom topu sa ovih prostora - napominje Đurović. - Neverovatno je da pred nemačkim vlastima nikada nije pokrenuta procedura za njegovo vraćanje. Kao građanin sam nezadovoljan što Vojni muzej u Beogradu ignoriše činjenicu da se ovako vredan eksponat nalazi u stranom muzeju, iako postoje svi dokazi da se on zvanično traži. Reč je o prvorazrednom kulturnom blagu i nema opravdanja za ovakvu ravnodušnost naših institucija.

Đurović kaže i da poslednjih godina postoji interesovanje hrvatskih ustanova kulture, posebno Pomorskog muzeja iz Dubrovnika, za ovaj predmet. Hrvatska smatra da polaže pravo na ovaj predmet po mestu nastanka, kao i da je Dubrovnik trebalo da bude njegova "adresa" i pre Drugog svetskog rata.

Sporni top ima izuzetno burnu prošlost. Izliven je 1524. godine u Dubrovniku, u radionici čuvenog majstora-puškara i livca zvona, Batiste dela Tole, poznatog kao Ivan Rabljanin. Sudbina je ovo oruđe "prošetala" od Francuske, gde je posle revolucije prodat austrijskim vojnim liferantima iz bečke porodice Ditrih, odakle je kao miraz poklonjen austrijskoj kneževskoj porodici Sulkovski iz Donje Austrije. Porodičnu kolekciju topova, jedini naslednik ove porodice, zbog dugova, prodao je 1870. Germanskom muzeju u Nirnbergu. Kraljevina Jugoslavija pokušala je bezuspešno da otkupi ovaj predmet, da bi tek 1939. po preporuci Hermana Geringa, Hitler naredio da se top iz nirnberškog fundusa pokloni knezu Pavlu, koji ga je po povratku iz Nemačke donirao Vojnom muzeju u Beogradu. Prvih dana aprila 1941. preko Beča top Ivana Rabljanina vraćen je u Nirnberg, gde se i danas nalazi.

Ukradeni top

U Vojnom muzeju u Beogradu priznaju da ova ustanova nije tražila "dubrovački top" i ograđuju se da na to nisu ni imali pravo.

- Vojni muzej nije imao kompetenciju da traži ukradene i nestale predmete tokom Drugog svetskog rata, jer je to regulisano kao državno pitanje određeno pojmom ratne odštete - navedeno je u odgovoru Vojnog muzeja, koji je, preko Ministarstva odbrane, dostavljen "Novostima".

Ovaj argument, međutim, Đurović odbija, ističući da naša zemlja ima pravo da zahteva svaki predmet za koji smatra da joj pripada.

Knez Pavle i Hitler u Berlinu, juna 1939. godine

- Sporazumom Tito - Brant regulisana je ratna šteta prema pojedincima, dok za umetničke i istorijske predmete i u ovom slučaju važi princip da država ima pravo da potražuje sve za šta postoji dokaz da je otuđeno. Tako čine i druge države - objašnjava Đurović.

Da se artefakt na koji Beograd polaže pravo nalazi u Nirnbergu gotovo slučajno su pre četiri godine otkrili učenici Nemačke škole u Beogradu, koji su potom napravili svoju istragu o istoriji ovog predmeta. Mladi istraživači Viktor Božanić i Luka Novak otputovali su u Nirnberg i uz pomoć tamošnjeg direktora i kustosa pronašli eksponat u spoljnoj muzejskoj postavci.

U ovoj nemačkoj ustanovi tvrde da su ga legalno kupili kao deo privatne kolekcije porodice Sulkovski i da im je Hitler, praktično, oteo eksponat, bez ikakve nadoknade. Na tome oni grade pravni osnov za tvrdnju da bi top iz 16. veka trebalo da ostane kod njih.

Raritetno delo Ivana Rabljanina samo je delić vojnog blaga koje su Nemci tokom okupacije opljačkali sa Kalemegdana. U tom periodu nestali su i topovi iz Prvog srpskog ustanka, čitave zbirke oružja, odlikovanja, knjiga i udžbenika...

Vojni muzej na Kalemegdanu / Z. Jovanović

TRI PLjAČKE SAMO U APRILU

IZ posleratnih izveštaja upravnika Vojnog muzeja na Kalemegdanu Vojislava Vukovića, u koje su "Novosti" imale uvid, jasno je da je u prvim danima rata postavka na Beogradskoj tvrđavi pljačkana tri puta! Prvi put između 7. i 10. aprila, kada je Jugoslovenska vojska napustila tvrđavu, drugi put između 10. i 26. aprila, kada Muzej nije bio zaštićen, pa su iznošena odlikovanja, oružje, srebrni i zlatni predmeti iz ruskog odeljenja. Tada je nestala i zbirka oružja kraljevske porodice Petrović.

Treća pljačka desila se 28. aprila, kada je došao bečki general i kustos dr Alfred Mel, koji je odneo sve nemačke i austrijske predmete. Među njima su bili i predmeti rađeni u nemačkim fabrikama po narudžbini i za pare Jugoslavije, kao i predmeti koji su po raspadu Austrougarske pripali novostvorenoj državi Južnih Slovena zajedno sa pripojenim krajevima, kao njihova svojina.

GRBOVI IZ ŽITOMISLIĆA

U BEČKU dvorsku biblioteku tokom okupacije prebačena je knjiga srpskih grbova i pečata "Armalija Mikrokorum", odneta iz manastira Žitomislića. U selo Haderodorf, kraj Beča, prebačene su i ploče sa natpisima sa kapija Beograda i groba beogradskog paše Kara-Mustafe, koje je princ Laudon poskidao prilikom osvajanja Beograda, 1789. godine, i odneo kao trofeje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije