ZBOG USTAVA NA BIRALIŠTA I PRE IZBORA? Izjašnjavanje o promeni najvišeg pravnog akta ne može se održati istovremeno sa glasanjem za skupštinu

V. M.

22. 04. 2021. u 11:00

GRAĐANI Srbije mogli bi na birališta i pre izbora koji se očekuju na proleće naredne godine. Promene Ustava u oblasti pravosuđa moraju da se usvoje na referendumu, koji ne može biti održan zajedno sa parlamentarnim izborima, jer isti saziv Skupštine mora da sprovede čitavu proceduru do kraja.

ЗБОГ УСТАВА НА БИРАЛИШТА И ПРЕ ИЗБОРА? Изјашњавање о промени највишег правног акта не може се одржати истовремено са гласањем за скупштину

Foto N. Skenderija

Ukoliko vladajuća stranka ostane pri nameri da se zajedno sa predsedničkim i beogradskim izborima ide i na vanredne parlamentarne, referendum bi najverovatnije bio organizovan do kraja godine, pod uslovom da to tada bude okončana procedura i predlog izmena Ustava bude usvojen u Skupštini dvotrećinskom većinom.

Druga opcija je da se odustane od spajanja vanrednih parlamentarnih i predsedničkih izbora i da se, umesto toga, zajedno sa glasanjem za šefa države organizuje referendum za izmenu Ustava. Tako bi se podigla izlaznost na referendumu koji verovatno neće privući veliku pažnju jer se tiče organizacije sudstva, a ne političkih tema koje izazivaju velike podele u društvu. U tom slučaju, nije sigurno da bi aktuelna Skupšina izgurala pun mandat, jer je moguće da bi vanredni parlamentarni izbori samo bili pomereni za nekoliko meseci.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi čak i spajanje predsedničkih izbora i referenduma bilo tehnički teško izvodljivo, kao i da to ne bi bila dobra odluka jer bi to nužno bacilo u zapećak jednu od dva važne teme o kojima bi se građani izjašnjavali. Iako referendum nije neophodan za svaku izmenu Ustava, u ovom slučaju jeste jer se promene tiču organizacije jedne grane vlasti.

Sudija Ustavnog suda i član Venecijanske komisije Vladan Petrov kaže, za "Novosti", da je među oblastima za koje je obavezan referendum, a koje sam Ustav taksativno navodi i uređenje vlasti, u šta spada i oblast pravosuđa.

- S druge strane, imajući u vidu značaj ove oblasti, jasno je da se taj deo Ustava mora menjati po najstrožoj proceduri koja obuhvata i izjašnjavanje građana. Postupak za promenu Ustava pokrenut je dostavljanjem predloga Vlade Narodnoj skupštini. Sada smo u fazi u kojoj treba organizovati javne rasprave kako bi se stručna i šira javnost upoznale sa pravcem promena. Posle toga Skupština bi trebalo da usvoji predlog za promenu Ustava, a onda se pristupa izradi samog akta o promeni. Na kraju su glasanje u Skupštini koje zahteva dvotrećinsku većinu i usvajanje na referendumu.

Petrov kaže da, iako akt o promeni Ustava još nije sačinjen, promene koje bi trebalo sprovesti su navedene i "svaka priča da u ovoj fazi može da bude poturena revizija drugih delova Ustava, uključujući i preambulu, potpuno je neutemeljena":

- Stojim i iza reči koje su izrečene na sednici odbora, da referendum o promeni Ustava i izbore na svim nivoima niti možemo, niti treba da spajamo.

Okosnicu ustavne reforme čini novi načini izbora članova najviših pravosudnih tela. Za usvajanje predloga ustavnog amandmana mora glasati dve trećine poslanika. Oni ne mogu menjati predlog, već ga samo usvojiti ili odbiti. Ako Skupština usvoji predlog, konačnu reč daju građani.

PROCEDURA JEDNOM PREKINUTA

VLADA Srbije već je jednom pokrenula proceduru za izmenu Ustava u oblasti pravosuđa. Tada je, međutim, procedura prekinuta jer nije okončena do kraja mandata tadašnjeg saziva Narodne skupštine. Ukoliko vanredni parlamentarni izbori budu održani pre izmena Ustava, postupak bi ponovo bio poništen i vraćen na početak.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POLICIJA BLOKIRA PRILAZ: Stigao bager u dvorište kuće gde je nestala mala Danka (FOTO/VIDEO)